Rusija nabavlja 32 rakete dometa 6.500 kilometara, dva moguća scenarija upotrebe

Rusija razvija nove mogućnosti svog strateškog zrakoplovstva, a posebnu pažnju vojnih analitičara privukla je krstareća raketa Kh-BD, poznata i kao Izdeliye 506. Prema tvrdnjama Moskve, riječ je o oružju dometa do 6.500 kilometara, koje bi moglo omogućiti ruskim bombarderima izvođenje napada s velikih udaljenosti, uključujući potencijalne ciljeve na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država.

O ovoj raketi govori se u novom izvještaju britanskog Kraljevskog instituta za odbrambene i sigurnosne studije (RUSI), koji je pripremio analitičar Sidharth Kaushal. Istraživanje se bavi ruskim strateškim nuklearnim arsenalom i sistemima namijenjenim njegovoj upotrebi. Prema Kaushalovoj procjeni, razvoj rakete Kh-BD povezan je s problemima koje Rusija ima u modernizaciji svoje flote strateških bombardera.

Moskva nije uspjela realizovati projekt novog strateškog bombardera PAK DA, zamišljenog kao zamjena za postojeće avione Tu-95MS i Tu-160. Zbog toga ruska vojska mora unapređivati naoružanje i sposobnosti letjelica koje već posjeduje.

Raketa koja bi mogla dosegnuti američki teritorij

Kh-BD je namijenjena strateškim bombarderima Tu-95MS i modernizovanim Tu-160M, ali njena upotreba zahtijeva određene tehničke prilagodbe. Kako prenosi vojni portal Defense Express, nova raketa većih je dimenzija od postojeće Kh-101, zbog čega ruski bombarderi moraju biti modificirani kako bi je mogli nositi.

Najvažnija karakteristika novog oružja jeste deklarisani domet od 6.500 kilometara, koji bi ruskoj avijaciji omogućio lansiranje raketa s udaljenosti izvan dometa američkih sistema protivzračne odbrane. Kaushal navodi da bi jedna od mogućih lokacija za takve operacije mogla biti Zemlja Aleksandre, otok u ruskom dijelu Arktika. S te lokacije ruski strateški bombarderi potencijalno bi mogli izvesti napade na ciljeve u SAD-u, bez potrebe da ulaze u prostor koji pokrivaju američki odbrambeni sistemi. Međutim, veliki domet projektila ne otklanja sve probleme s kojima se suočava ruska strateška avijacija.

Američka vojska, prema analizi, razvila je sposobnost praćenja priprema bombardera Tu-95MS i Tu-160 za izvođenje raketnih napada. U slučaju nuklearne eskalacije takva mogućnost mogla bi povećati ranjivost ruskih zrakoplovnih baza, među kojima su Engels i Olenja, smještene u evropskom dijelu Rusije. Kaushal upozorava da bi te baze u slučaju ozbiljnog sukoba mogle postati mete preventivnih napada NATO-a.

Dokumenti otkrivaju plan nabavke 32 rakete

Prve informacije o raketi Kh-BD pojavile su se u javnosti tokom jeseni 2023. godine, kada su ruski zvaničnici saopćili da će modernizovani strateški bombarderi Tu-160 biti opremljeni novim projektilima. Tada je navedeno da će Kh-BD imati veće dimenzije od rakete Kh-101, uz znatno veći deklarisani domet.

Dodatni podaci pojavili su se dvije godine kasnije. Ukrajinski vojni portal Militarnyi u jesen 2025. objavio je procurjele ruske dokumente koji su sadržavali planove nabavke novih projektila. Prema toj dokumentaciji, ruske Zračno-svemirske snage trebale su tokom 2024. dobiti 16 raketa Kh-BD, dok je isporuka još 16 bila predviđena za 2026. godinu. Procijenjena cijena pojedinačne rakete iznosila je približno 4,5 miliona dolara. Ukoliko su obje planirane isporuke ostvarene, ruska strateška avijacija bi kroz navedene nabavke raspolagala s ukupno 32 rakete ovog tipa. Međutim, dostupni podaci ne potvrđuju da su sve isporuke zaista realizovane.

Za šta bi Moskva mogla koristiti nove rakete?

Analitičari razmatraju dvije mogućnosti buduće upotrebe projektila Kh-BD. Prva podrazumijeva da Rusija novu raketu upotrijebi tokom rata u Ukrajini. Na taj način mogla bi ispitati njene karakteristike i djelovanje u stvarnim borbenim uslovima. Drugi scenarij predviđa zadržavanje projektila u strateškim rezervama, gdje bi bili namijenjeni potencijalnom direktnom sukobu s NATO-om.

U tom slučaju Kh-BD bi predstavljala dio ruskih dugoročnih sposobnosti za izvođenje udara na velikim udaljenostima, uključujući mogućnost gađanja ciljeva izvan dometa protivničkih sistema protivzračne odbrane. Za sada nema potvrde koji od ova dva pristupa Moskva namjerava primijeniti, kao ni pouzdanih podataka o ukupnom broju proizvedenih i operativno raspoloživih raketa Kh-BD.