Referendumska drama na Islandu, protivnike i pristalice EU dijeli 435 glasova

Referendum na Islandu o tome treba li zemlja nastaviti pregovore o članstvu u Evropskoj uniji ulazi u neizvjesnu završnicu, a rezultat je toliko tijesan da se još ne može predvidjeti ishod.

Prema prvih 153.197 prebrojanih glasova, od oko 270.000 birača s pravom glasa, 50,1 posto odbacilo je prijedlog vlade, dok je 49,9 posto glasalo za, objavio je javni servis RUV. Razlika između dvije opcije iznosi svega 435 glasova, prenosi BBC.

EVROPSKA BUDUĆNOSTHoće li Island ponovo krenuti prema EU? Građani danas izlaze na referendum

Pregovori o članstvu u EU

Vlada lijevog centra premijerke Kristrún Frostadóttir obećala je održavanje referenduma do 2027. godine, ali je odlučila da ga održi ranije zbog međunarodnih tenzija, uključujući prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u vezi s Grenlandom.

Međutim, rasprava u ovoj otočnoj zemlji s gotovo 400.000 stanovnika bila je više usmjerena na ribarsku industriju nego na sigurnosna pitanja.

Island je već dio jedinstvenog tržišta Evropske unije i šengenskog prostora bez unutrašnjih graničnih kontrola, dok bi članstvo u EU značilo ulazak zemlje u carinsku uniju, a u konačnici i uvođenje eura.

Island je zahtjev za članstvo u EU podnio 2009. godine, nakon finansijske krize iz 2008. i sloma islandskog bankarskog sistema.

Pregovori o članstvu već su bili značajno odmakli kada je 2013. godine na vlast došla euroskeptična vlada i zaustavila proces. Prava na ribolov tada su bila najveća prepreka, a to su ostala i danas.

Ribarstvo i pomorske industrije čine gotovo 40 posto islandskog izvoza, a mnogi birači koji su glasali protiv strahuju da bi zemlja, u okviru zajedničke ribarske politike EU, prepustila dio kontrole nad svojim unosnim ribolovnim područjima.

"Velik dan"

Referendumska kampanja potaknula je raspravu o mjestu Islanda u svijetu, kazala je Frostadóttir nakon što je u subotu glasala u glavnom gradu.

- Ovo je veliki dan. Godinama smo čekali da dobijemo priliku glasati, kazala je Frostadóttir, dodajući da će njena vlada nastaviti raditi bez obzira na ishod referenduma.

Pitanje na glasačkom listiću glasilo je: "Treba li Island nastaviti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji?"

Pobjeda opcije "da" ne bi predstavljala konačnu odluku o ulasku Islanda u EU, nego korak prema postizanju sporazuma o pristupanju, koji bi potom morao biti potvrđen na drugom referendumu.

Isto tako, pobjeda opcije "ne" ne bi isključila mogućnost da Island u budućnosti ponovo pokrene pregovore.

Iako su ekonomska pitanja dominirala referendumskom kampanjom, govorilo se i o sigurnosnim izazovima.

Island je jedna od država osnivačica NATO-a, ali nema vlastitu vojsku i u odbrani se oslanja na saveznike.

Zemlja podržava Ukrajinu tokom ruske invazije, a islandski zvaničnici izrazili su zabrinutost zbog pojačanih ruskih pomorskih aktivnosti u blizini otoka.

Zabrinutost su dodatno izazvale izjave predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o njegovom interesu za preuzimanje Grenlanda.