Raste broj mrtvih širom Evrope uslijed toplotnog vala, stručnjaci šalju upozorenja

Toplotni val koji je zahvatio veliki dio Evrope nastavlja odnositi ljudske živote, a posljedice se osjećaju širom kontinenta. Osim stotina smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama, vlasti bilježe i veliki porast broja utapanja, dok šumski požari i dalje izazivaju ogromnu štetu.

Njemačka je prošlog mjeseca zabilježila gotovo 100 smrtnih slučajeva usljed utapanja, što je najveći broj u junu u posljednjih više od 20 godina. Prema podacima njemačkih vlasti, život je izgubilo 99 osoba nakon što su temperature u pojedinim dijelovima zemlje dostizale čak 41,7 stepeni Celzijusa.

Najviše stradalih bili su mlađi muškarci. Njemačka spasilačka federacija navodi da je među poginulima bilo 40 osoba mlađih od 30 godina, dok su više od 90 posto svih žrtava činili muškarci. Kako ističu, veći broj utapanja posljednji put je zabilježen tokom velikog toplotnog vala 2003. godine, kada je stradalo 107 ljudi.

Hiljade smrti povezane s vrućinama

Ekstremne temperature ostavljaju posljedice širom Evrope. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 1.300 ljudi izgubilo je život tokom izuzetno toplog početka ljeta.

Francuska također bilježi zabrinjavajuće podatke. Ministrica sporta Marina Ferrari saopćila je da je od 19. juna u toj zemlji evidentirano 131 smrtno stradavanje usljed utapanja.

Istovremeno, njemački Institut Robert Koch objavio je da je ove godine u Njemačkoj registrovano najmanje 5.120 smrtnih slučajeva povezanih s visokim temperaturama, pri čemu se više od 4.200 odnosi na osobe starije od 75 godina.

Stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene dodatno povećavaju učestalost i intenzitet toplotnih valova, ali i rizik od velikih šumskih požara.

Novi udar vrućina u Francuskoj

Francusku je ovog vikenda pogodio treći toplotni val od maja. Zbog ekstremnih temperatura vlasti su izdale najviši stepen upozorenja za 24 departmana u kojima živi više od 22 miliona stanovnika.

Visoke temperature primorale su upravu Eiffelovog tornja da skrati radno vrijeme, pa će jedna od najpoznatijih svjetskih znamenitosti tokom vikenda biti zatvarana već u 16 sati, umjesto iza ponoći kako je uobičajeno tokom ljetne sezone.

Slične mjere uveli su i pariški muzeji Louvre i Musée d'Orsay, koji će također raditi skraćeno kako bi zaštitili posjetioce i zaposlene od velikih vrućina.

Vrućine utiču i na Tour de France

Ekstremne temperature odrazile su se i na sport. Organizatori Tour de France prvi put u historiji odlučili su skratiti jednu etapu utrke, pa će nedjeljna dionica biti kraća za 30 kilometara.

Belgijski biciklista Tim Merlier podržao je ovu odluku, podsjetivši da se takmičari već sedam dana voze na temperaturama višim od 35 stepeni Celzijusa.

Zbog povećanog rizika od požara brojni francuski gradovi otkazali su i vatromete planirane za obilježavanje Dana Bastille 14. jula.

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron pozvao je građane na dodatni oprez, naglasivši da je većina požara posljedica ljudskog faktora.

Prema zvaničnim podacima, junski toplotni val u Francuskoj doveo je do više od 2.000 dodatnih smrtnih slučajeva, dok je krajem maja zabilježeno još oko 300 preminulih povezanih s visokim temperaturama. Francuske vlasti suočile su se i s kritikama zbog, kako tvrde mnogi, nedovoljne pripremljenosti za ekstremne vremenske uslove.

Požar u Španiji stavljen pod kontrolu

U Španiji je pod kontrolu stavljen veliki šumski požar u kojem je poginulo najmanje 12 ljudi dok su pokušavali pobjeći iz ugroženog područja na jugu zemlje.

Predsjednik regionalne vlade Andaluzije Juan Manuel Moreno potvrdio je da više ne postoji opasnost od širenja požara, što je omogućilo povratak oko 1.500 evakuisanih stanovnika. Oko 600 ljudi vratilo se kućama već u subotu navečer, dok će se ostali vraćati postepeno.

Španski premijer Pedro Sánchez najavio je da će u ponedjeljak obići područje pogođeno katastrofom.

Porodice žrtava osporavaju tvrdnje vlasti

Među poginulima u požarima vjerovatno se nalazi i više stranih državljana, uključujući britanske turiste.

Sin jednog belgijskog državljanina koji je stradao u požaru odbacio je tvrdnje vlasti da su žrtve ignorisale preporuke da ostanu u skloništu, tvrdeći da nikakve upute nisu ni dobili.

Belgijski virusolog Thomas-Wolf Verdonckt izjavio je za Reuters da je s ocem Stanislasom razgovarao telefonom neposredno prije nego što je požar zahvatio planinsko selo Bédar u provinciji Almería.

- Ljudi koji su poginuli nisu prekršili nikakve naredbe jer ih nije ni bilo. Nisu dobili nikakve informacije. Počeli su bježati tek kada je vatra bila gotovo pred njima. To im je bila posljednja opcija, rekao je Verdonckt, prenosi The Guardian.