Rabini u izraelskom gradu provode segregaciju, traže odvojene trotoare za muškarce i žene

Općinski rabini u izraelskom gradu Bnei Braku, u kojem većinu stanovništva čine ultraortodoksni Jevreji, zatražili su uvođenje rodne odvojenosti na trotoarima u dvije glavne gradske ulice. Odluka se odnosi na ulice Ezra i Shlomo Hamelech, gdje se nalazi više svečanih dvorana, a rabini navode da velike gužve zahtijevaju takvu organizaciju, piše Haaretz.

Pismo, o kojem je prvi izvijestio Channel 13 News, potpisali su rabini Chaim Yitzchok Landau, Shevach Tzvi Rosenblatt i Massoud Ben Shimon, koji su zaposleni u gradskoj upravi i finansiraju se iz javnih sredstava.

Poziv u ime "ćudoređa i svetosti"

Rabini navode da su nedavno dogovorili osnivanje organizacije čiji je cilj da "pomogne u rješavanju pitanja ćudoređa i svetosti u gradu". Prema njihovim navodima, članovi te organizacije postavili su znakove kojima se građani pozivaju na rodnu odvojenost u spomenutim ulicama.

U pismu su pohvalili gradonačelnika Bnei Braka Chanocha Zeiberta zbog, kako navode, koraka koje je poduzeo, ističući da je općina preuzela obavezu uređenja prostora oko svečanih dvorana, proširenja trotoara i rješavanja pitanja koja se odnose na ćudoređe. Na kraju pisma građani su pozvani da poštuju upute, dok su prosvjetni radnici i druge utjecajne osobe pozvani da o tome razgovaraju s učenicima.

Gradski vijećnik Yaakov Vider izjavio je da ovo nije prvi slučaj donošenja odluka koje se pozivaju na pitanja skromnosti.

Odluke koje su izazivale polemike

Prema njegovim riječima, niz odluka prethodnih godina bio je motiviran brigom za ćudoređe, a ne stvarnim potrebama građana.

Među njima su odbijanje uspostave gradske WhatsApp linije za pomoć, protivljenje otvaranju državnih ultraortodoksnih škola koje predaju i opći nastavni plan, naredba da trgovine rade do 22 sata, a automati do 23 sata, ukidanje autobuske linije prema plaži u Tel Avivu na kojoj su muškarci i žene odvojeni, zabrana digitalnog oglašavanja u trgovinama te sprečavanje otvaranja teretane izgrađene prije dvije godine, koja još nije dobila dozvolu za rad.

Na službenoj internetskoj stranici grada navodi se i da su sva kulturna događanja pod nadzorom lokalnih patrola za ćudoređe.

U prvom odgovoru na upit Haaretza iz općine su poručili da je "pismo općinskih rabina vrlo jasno i govori samo za sebe", dodajući da će stanovnici, navikli slijediti upute uglednih rabina, poštovati njihov zahtjev.

Grad promijenio stav nakon reakcija

Nakon što je nova direktiva izazvala kritike u javnosti, iz gradske uprave stiglo je novo saopćenje. U njemu se navodi da je poziv na rodnu odvojenost u blizini svečanih dvorana isključivo inicijativa općinskih rabina upućena građanima, a ne službena odluka gradske uprave.

Grad tvrdi da je njegova uloga bila ograničena na proširenje i uređenje infrastrukture zbog velikih gužvi te da rodna segregacija "nije ni naredba ni službena politika općine".

Sudovi već ranije odlučivali o sličnim slučajevima

Pitanje rodne segregacije u ultraortodoksnim gradovima posljednjih godina više puta bilo je predmet sudskih postupaka. Vrhovni sud Izraela je 2021. godine naložio tadašnjem državnom tužiocu Avichaiju Mendelblitu da poduzme mjere za uklanjanje znakova skromnosti koje su ultraortodoksne grupe postavile u gradu Beit Shemesh, nakon što općina i policija pet godina nisu provele raniju sudsku odluku.

Sudac Hanan Melcer tada je naveo da javni prostor mora svim stanovnicima, muškarcima i ženama, garantovati osjećaj sigurnosti i jednakosti. Naložio je izradu nove nacionalne politike provođenja zakona u roku od 90 dana te konkretne mjere u Beit Shemeshu u narednih 30 dana, uz upozorenje na moguće dodatne sankcije.

Sporovi oko tih znakova počeli su još 2016. godine, kada je Okružni sud u Jerusalemu naredio njihovo uklanjanje. Peticiju su podnijele religiozne i sekularne stanovnice grada uz podršku Izraelskog centra za vjersku akciju.

Kako općina ni nakon toga nije uklonila znakove, sud ju je 2017. kaznio zbog nepoštivanja sudske odluke. Žalba gradu nije uspjela, a Vrhovni sud naložio je uklanjanje znakova u roku od dvije sedmice. Uslijedili su i novi postupci u kojima su sudovi ponavljali isti zahtjev, dok je općina i dalje imala poteškoća u njegovom provođenju.