Putinova Rusija ostaje bez jednog od svojih najstarijih nezavisnih medija

Jedan od najpoznatijih i najstarijih nezavisnih medija u Rusiji prestaje s radom nakon višegodišnjih pritisaka vlasti, progona novinara i sve oštrije cenzure. 

Redakcija lista Novaya Gazeta objavila je da više ne može nastaviti rad u zemlji, a svoju oproštajnu poruku zaključila je dramatičnim riječima: „Sada su nas ubili“.

Novi noćni napadRusija zasula Kijev balističkim projektilima, izbili požari širom grada

Novinari navode da su tokom gotovo pet godina rata radili pod stalnim nadzorom sigurnosnih službi, suočavajući se s pritiscima, izbacivanjem iz redakcijskih prostorija i ograničavanjem slobode izvještavanja.

List je opstajao u Rusiji uprkos sve intenzivnijim pritiscima Kremlja, koji su se posebno pojačali nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Pritisci su se nastavili i tokom ove godine. Moskovska policija je u proljeće 2026. pokrenula krivični postupak protiv redakcije zbog navodnog nezakonitog korištenja ličnih podataka, dok je rusko Ministarstvo pravde 4. septembra list označilo kao „stranog agenta“.

Posljednji udarac stigao je 29. oktobra, kada je vlasnik zgrade otkazao zakup prostora u kojem je redakcija radila pune 33 godine.

List koji je preživio decenije pritisaka

Novaya Gazeta osnovana je 1993. godine, a među njenim osnivačima bio je i Dmitrij Muratov, dobitnik Nobelove nagrade za mir 2021. godine. Pokretanje lista pomogao je i Mihail Gorbačov, posljednji predsjednik Sovjetskog Saveza, koji je dio novca od svoje Nobelove nagrade donirao za finansiranje ovog medija.

Tokom više od tri decenije redakcija je objavljivala istraživanja o zloupotrebama vlasti, djelovanju sigurnosnih službi i političkim aferama u Rusiji.

Među značajnim temama o kojima je izvještavala bila je i talačka kriza u školi u Beslanu 2004. godine, kada je poginulo više od 300 ljudi. Novinari su istraživali postupanje ruskih vlasti tokom jedne od najtežih tragedija u savremenoj ruskoj historiji.

Nakon početka invazije na Ukrajinu redakcija se podijelila na dva projekta. Novaya Gazeta Europe nastavila je nezavisno djelovati izvan Rusije, dok je izvorni list pokušavao opstati unutar zemlje.

„Ovo nije samo naša priča“

U oproštajnom saopćenju novinari su poručili da gašenje lista nije samo njihov profesionalni poraz, nego i slika društva u kojem se nezavisno novinarstvo sve teže održava.

„Ovo nije samo naša privatna priča. To je priča o zemlji i društvu koje dokrajčuju na potpuno isti način“, navodi se u saopćenju.

Redakcija je za pritiske optužila rusku Federalnu sigurnosnu službu (FSB), Ministarstvo pravde, Tužilaštvo i druge državne institucije, tvrdeći da su doprinijele gušenju nezavisnog novinarstva.

Međunarodna organizacija Reporteri bez granica ranije je osudila pritiske na Novayu Gazetu, opisujući ih kao nemilosrdnu kampanju ruskih vlasti protiv jednog od simbola nezavisnog novinarstva u zemlji.

Gašenje ovog lista još je jedan udarac medijskom pluralizmu u Rusiji, gdje je prostor za kritičko izvještavanje o vlastima i ratu u Ukrajini tokom posljednjih godina sve uži.