Planina u Europi se raspada, vrh bi se mogao urušiti svakog trena

Pukotina na samom vrhu Hochvogela neprestano se širi, a naučnici očekuju odron od nekoliko stotina hiljada kubnih metara stijena, piše Euronews.

Hochvogel, planina visoka 2.592 metra u Allgäuskim Alpama, nalazi se na granici Njemačke i austrijskog Tirola. U junu se s planine već odlomilo oko 2.000 kubnih metara stijena, ali istraživači sada upozoravaju da je novi, znatno veći odron neizbježan. Prema njihovim procjenama, niz padinu moglo bi se srušiti između 250.000 i 400.000 kubnih metara materijala.

Dragocjen trenutakNa planini u bh. komšiluku primijećena rijetka životinja, kamere sve snimile

Samom vrhu prijeti urušavanje jer se pukotina, prisutna još od 19. stoljeća, neprestano širi. Prema historijskim zapisima, procjep je nekada bio širok koliko i ljudska ramena, a danas se proširio na nekoliko metara.

Stručnjaci ovu kritičnu tačku prate već dvanaest godina. U početku su to radili terenskim obilascima, a od 2018. godine koriste trajno postavljene senzore i mjernu opremu. Na terenu se koristi i dron s laserskim skenerom. Ovog proljeća instrumenti su zabilježili pomjeranja od čak pet milimetara sedmično, što je u geološkom smislu izuzetno brzo.

Poređenja radi, Alpe se u prosjeku pomjeraju oko 1,8 milimetara godišnje. Podaci iz sistema za rano upozoravanje naveli su naučnike da izdaju upozorenje. Uspon s austrijske strane već je neko vrijeme zatvoren za planinare, dok je pristup iz Njemačke i dalje otvoren.

Početkom oktobra tim s Tehničkog univerziteta u Minhenu (TUM), koji predvodi profesor geologije Michael Krautblattler, ponovo se popeo na vrh kako bi pregledao teren i mjernu opremu. Krautblattler je stručnjak za odrone i klizišta, a cilj mu je, kako je u februaru izjavio za Njemački planinarski savez (DAV), „opremiti opasna područja naprednim sistemima za rano upozoravanje kako bismo mogli ispravno protumačiti znakove koje nam planina šalje“.

Na Hochvogelu je postavljeno više od 30 senzora koji s milimetarskom preciznošću prate cijeli vrh i bilježe svako pomjeranje. Stručnjaci s TUM-a su 2024. godine glavnu pukotinu opisali kao procjep širok do šest metara, dug oko 35 metara i dubok približno 60 metara. Nova pukotina na jugozapadnom grebenu sada se smatra ključnom slabom tačkom jer su upravo na tom mjestu zabilježena najveća pomjeranja. Naučnici to mjesto nazivaju „Pukotina 6“.

Prema Krautblattlerovim riječima, slični sistemi trenutno se koriste na još samo dvije lokacije – u klancima Partnach i Höllental.

- Na tim lokacijama detaljno proučavamo kakve signale planina šalje i koliko unaprijed ih možemo prepoznati. Često je riječ o svega nekoliko dana ili sati. Takvi sistemi bit će ključni u visokim planinskim područjima jer dolaze promjene koje nadilaze sva naša dosadašnja iskustva, rekao je Krautblattler za DAV.

Istraživači u svoje urede primaju podatke s instrumenata nekoliko puta na sat. Krautblattler se nada da će tehnologija pomoći da Alpe ostanu dostupne, ali i da će vlasti moći na vrijeme zatvoriti opasna područja prije nego što dođe do katastrofe.

Naučnici smatraju da planina dostiže kritičnu tačku i da bi se niz padinu moglo srušiti između 250.000 i 400.000 kubnih metara stijena. Kao jedan od uzroka sve bržeg pomjeranja stijena navode ekstremne vremenske uslove.

Johannes Leinauer iz tima s TUM-a izjavio je za Deutschlandfunk da na Hochvogelu uočavaju "asan utjecaj obilnih padavina, odnosno jakih kiša, grmljavinskih nevremena i topljenja snijega".

- Takva nevremena sve su češća i intenzivnija zbog klimatskih promjena, a to utječe na brzinu i učestalost ovakvih odrona, dodao je Leinauer.