Ova evropska zemlja zabranila laži u izbornim kampanjama, političarima idu krivične kazne

Velški parlament je u martu ove godine usvojio zakon kojim se otvara mogućnost da kandidati koji tokom izbora iznose lažne ili obmanjujuće činjenične tvrdnje budu krivično odgovorni. Iako je zakon već izglasan, njegove odredbe o zabrani laganja neće se početi primjenjivati prije 2030. godine, a nisu se odnosile ni na izbore održane u maju. Novim propisom velškim ministrima nameće se obaveza da zabrane iznošenje ili objavljivanje lažnih i obmanjujućih činjeničnih tvrdnji prije ili tokom izbora kada je njihov cilj pomoći određenom kandidatu da bude izabran.

Međutim, u samom zakonu još nije precizirano šta će se tačno smatrati lažnom ili obmanjujućom tvrdnjom, na koga će se zabrana odnositi niti na koji način će biti provođena. Umjesto toga, od ministara se zahtijeva da nakon stupanja zakona na snagu izrade pravila kojima će takvo ponašanje biti definirano kao krivično djelo. Za zakon je glasalo 50 članova Senedda, dok je jedina protiv bila Laura Anne Jones iz stranke Reform.

Glavna pravna savjetnica velške vlade Julie James, koja je predstavila prijedlog, nazvala je zakon „revolucionarnim“. Tokom završne rasprave kazala je da bi on trebao osigurati da budući saziv Senedda prepoznaje i pokazuje presudnu važnost odgovornosti zastupnika prema građanima koji su ih izabrali.

Adam Price iz stranke Plaid Cymru, koji se decenijama zalagao za zabranu laganja u politici, rekao je da nijedan parlament do sada nije zakonom obavezao vladu da zabrani namjerne neistine u cijelom području političkog govora tokom izbora.

Upozorenja zbog mogućeg ograničavanja slobode govora

Iako je prijedlog dobio široku podršku, tokom njegovog razmatranja iznesene su ozbiljne rezerve zbog mogućeg utjecaja na slobodu govora, političko izražavanje i demokratsku raspravu u vrijeme kada birači odlučuju kojoj će stranci dati podršku.

Konzervativac Paul Davies upozorio je da i dalje postoji opasnost da zakon nenamjerno ograniči legitimnu političku raspravu i izražavanje. Naglasio je da svaki novi sistem mora biti proporcionalan i provediv te sposoban ostvariti rezultate zbog kojih je uveden.

Još u januaru izražena je zabrinutost da bi vlastima mogle biti date „izvanredne“ ovlasti za ograničavanje slobode govora. Jedan parlamentarni odbor naveo je da velška vlada od Senedda traži saglasnost za stvaranje novog i ozbiljnog krivičnog djela koje još nije definirano, a koje bi moglo imati posljedice koje ljudima mijenjaju život.

Drugi odbor upozorio je da način na koji je zakon napisan ostavlja prostor budućim vladama da ozbiljno otežaju potpunu i primjerenu demokratsku raspravu tokom izborne kampanje. Kritike su se odnosile i na činjenicu da prije donošenja zakona nije provedeno savjetovanje, kao i na nepostojanje precizne definicije lažne ili obmanjujuće tvrdnje, osoba na koje će se zabrana odnositi i načina njene primjene.

Velški ministri obećali su da će reagirati protiv laganja u politici nakon što je sličan prijedlog 2024. godine gotovo postao zakon uprkos protivljenju tadašnje velške vlade, u vrijeme kada je premijer bio Vaughan Gething. Zagovornici zabrane tvrde da bi kažnjavanje namjernih neistina moglo pomoći obnovi povjerenja građana u političke institucije.

Građani će moći pokrenuti opoziv zastupnika

Usvojeni zakon uvodi i sistem opoziva, kojim se građanima omogućava da između izbora odlučuju o ostanku političara koji su prekršili pravila ponašanja. Članovi Senedda koji prekrše ta pravila mogli bi se suočiti s jednokratnim glasanjem u svojoj izbornoj jedinici, na kojem bi birači odlučivali trebaju li nastaviti obavljati mandat u velškom parlamentu u Cardiff Bayu.

Za razliku od sistema koji se primjenjuje u britanskom parlamentu u Westminsteru, opozvani velški zastupnik bio bi zamijenjen drugom osobom iz iste političke stranke. Ni sistem opoziva neće odmah početi funkcionirati. Smjernice kojima će biti utvrđeno koje vrste prekršaja mogu pokrenuti postupak opoziva bit će donesene tek nakon sljedećih izbora.

Zakonom se mijenja i način rada Senedda u vezi sa standardima ponašanja. Nezavisnim članovima koji ne dolaze iz velškog parlamenta bit će omogućeno da budu imenovani u odbor za standarde, kako bi njegovom radu donijeli vanjsko stručno znanje i veću nezavisnost. Povjerenik za standarde također će dobiti ovlasti da samostalno pokreće istrage, umjesto da zavisi isključivo od pritužbi koje podnose druge osobe.