Orban je van slike, ko sada koči EU sankcije Rusiji? Ove države su podnijele prigovore

Veleposlanici Evropske unije u srijedu će ponovo pokušati postići konačan dogovor o 21. paketu sankcija protiv Rusije, prvom nakon odlaska Viktora Orbána s vlasti u Mađarskoj. Iako Budimpešta pod vodstvom Pétera Magyara više ne blokira pregovore, nekoliko država članica sada traži ublažavanje pojedinih mjera kako bi zaštitile vlastite interese u energetici, bankarstvu, pomorskom saobraćaju i ribarskoj industriji, piše Politico.

Godinama je, navodi ovaj medij, Orbánova Mađarska služila kao svojevrsni paravan drugim evropskim prijestolnicama koje su se protivile strožim sankcijama. Sada, kada Budimpešta više ne predstavlja prepreku, te zemlje svoje stavove moraju javno obrazlagati. Predsjednik delegacije Evropskog parlamenta za odnose s Rusijom Ville Niinistö rekao je da ga iznenađuje i razočarava što toliko država članica usporava proces usvajanja novih mjera.

Izuzetno je važno nastaviti jačati sankcije Evropske unije protiv Rusije upravo sada, kada Rusija počinje osjećati pritisak rata na domaću ekonomiju i stanovništvo, rekao je Niinistö.

Iako se postizanje dogovora i dalje očekuje, on će, prema navodima sedam osoba uključenih u pregovore, vjerovatno zahtijevati dodatne ustupke. Politico navodi da su pojedine mjere već ublažene ili potpuno uklonjene iz prijedloga koji je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predstavila u junu.

Nacionalni interesi usporili pregovore

Grčka je do sada blokirala 21. paket sankcija zbog prijedloga kojim bi kompanijama iz Evropske unije bilo zabranjeno prevoziti ruski ukapljeni prirodni plin (LNG) prema trećim zemljama. Atena, čija trgovačka flota spada među najveće u svijetu, smatra da bi takva odluka mogla pogoditi grčku kompaniju koja tankerima-ledolomcima izvozi ruski LNG.

Grčki ambasador upozorio je da bi zabrana mogla dovesti do toga da brodovi promijene zastavu i pređu pod jurisdikcije u kojima bi provođenje sankcija bilo još teže kontrolirati. Dvojica diplomata potvrdila su takvu procjenu. Pokušavamo pronaći izlaz, ali ovaj problem s Grčkom pokazuje da se počinjemo sudarati s ključnim ekonomskim interesima, rekao je jedan od učesnika pregovora.

Pregovore je dodatno zakomplikovala i Austrija, koja je pokrenula pitanje Raiffeisen banke. Druga najveća austrijska banka traži odštetu zbog, kako tvrdi, nezakonite eksproprijacije imovine u Rusiji vrijedne 2,44 milijarde eura. Prema navodima izvora upoznatih s pregovorima, Beč je to pitanje otvarao i tokom ranijih paketa sankcija, ali je ovo prvi put da je ono dovelo do zastoja u završnoj fazi pregovora. Evropska komisija Austriji je dostavila prijedlog u kojem navodi da će se tim pitanjem baviti u nekom od narednih paketa.

Iz nacrta je uklonjen i prijedlog postepenog ukidanja uvoza ruske ribe, iako Rusija od njenog izvoza na tržište Evropske unije ostvaruje više od pola milijarde dolara prihoda godišnje. Prvobitni prijedlog predviđao je zabranu uvoza bakalara, bakalarke i koljaka, ali je povučen nakon što su pojedine države upozorile na moguće povećanje cijena za potrošače i posljedice po evropsku industriju prerade ribe.

Dio sankcija ipak ostaje u prijedlogu

Iz ranijih verzija prijedloga uklonjene su i sankcije protiv poglavara Ruske pravoslavne crkve, patrijarha Kirila, kao i ograničenja za bivše pripadnike ruskih oružanih snaga. Protiv uvrštavanja Kirila na listu sankcionisanih usprotivila se Bugarska, dok je Italija također podnijela zvaničan prigovor. Jedan diplomata rekao je da se Vatikan protivio sankcionisanju poglavara druge crkve.

To je papinska solidarnost, izjavio je diplomat. Na kraju je Kiril izostavljen iz konačne verzije prijedloga.

Francuska i Italija, koje izdaju veliki broj viza ruskim državljanima, usprotivile su se i ograničenjima za bivše ruske vojnike. Njihov stav bio je da sistem provjere osoba na koje bi se mjere odnosile još nije dovoljno razvijen, pa su i te odredbe znatno ublažene. Uprkos izmjenama, prijedlog i dalje predviđa isključenje još desetak ruskih banaka iz sistema SWIFT. Također, više od 250 osoba trebalo bi biti stavljeno na listu zabrane ulaska u Evropsku uniju, što bi predstavljalo najveće proširenje takve liste od 2023. godine.

S obzirom na zamrzavanje gornje granice cijene nafte i vizna ograničenja za vojnike, ovo je prilično ambiciozan plan, ocijenio je jedan od diplomata uključenih u pregovore. Ipak, sagovornici Politica smatraju da su brojni ustupci umanjili očekivanja da će nakon odlaska Viktora Orbána biti znatno lakše povećavati ekonomski pritisak na Moskvu.

Orbán je bio težak pregovarač, ali nikada zapravo nije blokirao cijele pakete, zaključio je jedan diplomata Evropske unije.