Njemačka želi upola manje radnika s Balkana, poslodavci upozoravaju

Njemačka građevinska industrija strahuje od novih problema zbog nedostatka radne snage, dok poslodavci upozoravaju da bi ograničenje moglo ugroziti brojne projekte
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-uNjemačka želi prepoloviti broj radnika koje godišnje prima iz zemalja zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Vlada Njemačke početkom novembra usvojila je prijedlog prema kojem bi godišnja kvota za zapošljavanje radnika iz ovih zemalja bila smanjena sa 50.000 na 25.000.
Riječ je o odluci koja je najavljena još u koalicijskom sporazumu konzervativaca i socijaldemokrata, prije formiranja nove vlade. Da bi izmjena stupila na snagu, potrebno je odobrenje Bundesrata, institucije koja predstavlja 16 njemačkih saveznih pokrajina. Glasanje je zakazano za 18. decembar.
Međutim, organizacije njemačkih poslodavaca upozoravaju da bi ova odluka mogla imati negativne posljedice za njemačku privredu, posebno za građevinski sektor, u kojem već nedostaje značajan broj radnika. Zbog toga traže potpuno ukidanje ovih ograničenja, pišu Nezavisne novine.
Zašto njemačka vlada smanjuje kvote uprkos nedostatku radnika?
Kada je riječ o ovoj mjeri, zanimljivo je da se protiv njenog uvođenja mogu čuti glasovi i među konzervativcima i među socijaldemokratama, ali iz različitih razloga i zbog različitih političkih opredjeljenja.
Konzervativci su tradicionalno bliži poslovnim krugovima i uglavnom nastoje donositi zakone koji će koristiti njemačkoj privredi. S druge strane, socijaldemokrati se zalažu za Njemačku koja će ostati otvorena za kontrolisani priliv migranata.
Ipak, u Njemačkoj je tokom proteklih desetak godina došlo do snažnog rasta krajnje desnice, a jedan od glavnih razloga njenog uspona bila je migrantska kriza iz 2015. godine, čije se posljedice osjećaju i danas.
Mnogi u Njemačkoj smatraju da je jedna od najvećih grešaka, inače veoma popularne bivše savezne kancelarke Angele Merkel, tokom njenog mandata bila odluka o otvaranju njemačkih granica za više od milion migranata s Bliskog istoka te iz južne i centralne Azije.
Kada je Friedrich Merz, lider njemačkih konzervativaca, postao kancelar, jedno od njegovih ključnih obećanja bilo je mijenjanje migracijske politike i uvođenje strožije kontrole granica.
Jedna od brojnih mjera predloženih u tom pravcu jeste i smanjenje kvote za zapošljavanje radnika iz zemalja zapadnog Balkana sa 50.000 na 25.000, iako se, kako je već navedeno, dio članstva obje vladajuće stranke u načelu protivi takvoj odluci.
Građevinskoj industriji moglo bi nedostajati još 9.000 radnika
Kako piše Bau, njemački medij specijaliziran za građevinsku industriju, stupanje ovog pravila na snagu moglo bi imati veoma ozbiljne posljedice za taj sektor.
Ovaj medij prenosi izjavu Tima Olivera Müllera, generalnog direktora Glavnog udruženja njemačke građevinske industrije, koji upozorava da bi zbog smanjenja kvote građevinskom sektoru moglo nedostajati gotovo 9.000 prijeko potrebnih radnika.
Prema njegovim riječima, te radnike teško je zamijeniti domaćom radnom snagom ili zaposlenicima iz drugih sektora jer mnogi od onih kojima bi bila uskraćena mogućnost dolaska imaju značajno praktično iskustvo.
Na njemačkom tržištu rada već nedostaje kvalifikovanih radnika, posebno za poslove na čeličnim i betonskim konstrukcijama.
Müller je naveo da je samo prošle godine oko 17.000 zaposlenih u građevinarstvu otišlo u penziju.
Radnici zaposleni na osnovu Uredbe o zapadnom Balkanu, kako je istakao, omogućavaju nesmetano odvijanje radova na gradilištima.
Smanjenje njihovog broja moglo bi dovesti do kašnjenja i povećanja troškova u stambenoj izgradnji i infrastrukturnim projektima, ali i usporiti privrednu aktivnost u lokalnim zajednicama.
Müller je podsjetio da su upravo stambena izgradnja i infrastrukturni projekti među glavnim prioritetima njemačke vlade, navedenim u koalicijskom sporazumu.
Svaki sedmi građevinski radnik ima stranu putovnicu
Sličnu ocjenu iznijelo je i Centralno udruženje njemačkog građevinarstva, koje navodi da svaki sedmi zaposleni u njemačkom građevinskom sektoru ima stranu putovnicu.
Direktor ovog udruženja Felix Pakleppa istakao je da Njemačka ne može istovremeno planirati izgradnju stanova, obnovu mostova i proširenje energetskih mreža, a ograničavati dolazak radnika koji izvode te poslove.
„Oko 35 posto svih dosad izdatih viza na osnovu Uredbe o zapadnom Balkanu odnosi se na zapošljavanje u građevinskim kompanijama. Za dobijanje saglasnosti potreban je konkretan ugovor o radu, a prema podacima Savezne agencije za rad, 98 posto radnika obuhvaćenih uredbom radi na poslovima za koje je obavezno socijalno osiguranje. Predstavnici građevinskog sektora traže ukidanje ograničenja i što brži prelazak na potpuno digitalni postupak izdavanja viza“, navodi Bau.
Šta smanjenje kvote znači za radnike iz BiH?
Nije dostupan podatak o tome koliko je radnika iz BiH dobilo ovu vrstu vize, ali prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku iz 2024. godine, oko 7.000 radnika iz Bosne i Hercegovine dobilo je posao u Njemačkoj te godine zahvaljujući ovoj uredbi.
Kada je riječ o njemačkim političkim i diplomatskim krugovima, s čijim smo predstavnicima prošle sedmice imali priliku i lično razgovarati, oni su skloniji primjeni ove mjere jer ne žele dodatno oslabiti tržišta rada zemalja našeg regiona.
S druge strane, mnogi od njih svjesni su i činjenice da radnici koji pronađu posao u Njemačkoj šalju novac svojim porodicama u matičnim zemljama, što ima značajnu privrednu i socijalnu komponentu.
Zbog toga pitanje smanjenja kvote nije važno samo za njemačke poslodavce nego i za zemlje zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, koje bi mogle osjetiti posljedice ograničavanja pristupa njemačkom tržištu rada.

Komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.