Dejtonski sporazum je zaustavio rat, ali i blokirao put u EU i NATO

Dejtonski sporazum je zaustavio rat, ali i blokirao put u EU i NATO

31. godišnjica od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma / Ilustracija / Tesa Sučić/ Oslobođenje

M. Ba. |

Dejtonski mirovni sporazum je okončao krvoproliće u Bosni i Hercegovini, ali je donio niz društvenih, političkih i birokratskih problema

Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-u

Danas je 31. godišnjica od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je označio kraj rata u Bosni i Hercegovini, jednog od najtragičnijih sukoba na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, obilježenog genocidom, etničkim čišćenjem i brojnim ratnim zločinima, u kojem je život izgubilo više od 100.000 ljudi.

U trenutku potpisivanja, Dejtonski sporazum dočekan je kao historijski korak ka uspostavljanju mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Ipak, više od tri decenije kasnije, njegovo naslijeđe i posljedice i dalje su predmet političkih rasprava i različitih tumačenja. 

Plaćena je visoka cijena

Često se pritom zaboravlja da je upravo ovaj sporazum, uprkos svim svojim nedostacima i izazovima u njegovoj primjeni, omogućio da Bosna i Hercegovina više od tri decenije živi bez rata. Značaj očuvanja mira i danas ostaje jedno od ključnih pitanja, posebno imajući u vidu koliko je visoku cijenu Bosna i Hercegovina platila da bi do njega došla.

Dogovor je postignut u zračnoj bazi Wright-Patterson 1995. godine u blizini grada Dayton u američkoj saveznoj državi Ohio, a u pregovorima su učestvovali predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik Srbije, odnosno tadašnje Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević uz svoje najbliže saradnike. 

Mirovnim pregovorima predsjedavali su američki državni sekretar Warren Christopher i glavni američki pregovarač Richard Holbrooke, uz učešće dvojice kopredsjedavajućih, specijalnog predstavnika Evropske unije Carla Bildta i prvog zamjenika ministra vanjskih poslova Rusije Igora Ivanova.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Međutim, dok jedni Dejtonski mirovni sporazum nazivaju "luđačkom košuljom", a drugi "jedinim mogućim okvirom u kojem BiH može opstati" glavno pitanje ostaje neodgovoreno, a to je da li Bosna i Hercegovina može ovakvim Ustavom da ponudi bolju budućnost svojim građanina. To se posebno odnosi na funkcionalnost institucija, ogromnog birokratskog aparata koji tjera strane investicije i ključno pitanje integracija u NATO i Europsku uniju. 

Prema riječima bivšeg predsjednika Skupštine RBiH Mire Lazovića, BiH sa ovakvim ustavnim uređenjem nikada neće ući u euroatlanske institucije. 

- Sa ovim ustavom Bosna i Hercegovina ne može postati ni članica Evropske unije ni članica NATO-a, zato što je ustav diskriminiran, suprotan Evropskoj povelji o ljudskim pravima, i moraće se, ukoliko se želi Bosna i Hercegovina predstaviti kao članica Evropske unije, doći do promjene ustava BiH, izjavio je Lazović. 

Rješenje jedino vidi u usvajanju presuda koje je donio Europski sud za ljudska prava. 

Da li se danas poštuje duh Daytona i da li zaista BiH očekuje bolja budućnost, historičar Enver Imamović vidi glavni problem u tome što političari iz Sporazuma izvlače samo ono što im se sviđa kao sa "švedskog stola". 

Nastavak vijesti ispod oglasa

Nefunkcionalna država

- Nažalost, u sadašnjoj političkoj situaciji, teško se može očekivati bilo kakvo poboljšanje jer imamo tu konjukturu političara koja nije sposobna i odgovorna za provođenje sporazuma, a ne samo da konstatuju "sporazum se ne poštuje"  i da ga tumače kako njjima odgovara, kazao je Imamović.

Dejtonski mirovni sporazum okončao je ratna stradanja i uspostavio okvir za mir u Bosni i Hercegovini. Međutim, tri decenije nakon njegovog potpisivanja, pitanje funkcionisanja države, efikasnosti njenih institucija i neophodnih reformskih procesa i dalje je u središtu političkih i društvenih rasprava. Budući razvoj Bosne i Hercegovine u velikoj mjeri zavisi od sposobnosti političkih aktera da postignu dogovor o ključnim reformama i ponude dugoročnu viziju razvoja države.

Današnji dan je u entitetu Republika Srpska praznik, a s obzirom da pada u subotu iz nadležnih organa su naglasili da se neće prenositi na ponedjeljak. Inače, RS slavi ovaj dan od 2007. godine, a u posljednjih nekoliko godina, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik zagovara "vraćanje izvornom Daytonu", u prevodu da se mnoge nadležnosti koje su s entiteta prešle na državni nivo ponovo vrate na manje nivoe vlasti. 

- Tražićemo da se vrati vojska, granična policija, obavještajna služba, da se ukinu Sud i Tužilaštvo BiH, da se model fiskalnog sistema vrate u nadležnost entiteta. Od toga nećemo odustati, najavio je Dodik u februaru 2026. godine

Komentari (0)

Nema komentara

Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.

Prijavi se na naš newsletter!