Nedostatak lokalnih medija slabi demokratiju i doprinosi polarizaciji društva

Lokalni i regionalni mediji su važan sastojak aktivne demokratije a nedostatak dobro predstavljenih lokalnih tema je primjetan, rekla je Wiebke Möhring, stručnjakinja Tehničkog univerziteta u Dortmundu, na godišnjoj skupštini nacionalnog udruženja besplatnih sedmičnih novina u Essenu.

Odsustvo lokalnih medija može negativno uticati na izlaznost birača na izborima i doprinijeti dubljoj polarizaciji društva, poručuje Meringova 

U takozvanim pustinjama vijesti, kvalitet lokalnih informacija može patiti, a osjećaj zajedništva i pripadnosti slabi. Istraživanja ukazuju na češće kršenje zakona i korupciju.

Istovremeno, građani pokazuju snažan interes za vijesti iz vlastitog okruženja, naglasila je Meringova.

Prema studiji Reuters instituta objavljenoj prošle godine, 82 posto Nijemaca je zainteresovano za lokalne i regionalne vijesti, a među njima 48 posto je svoj interes opisalo kao izuzetno ili vrlo snažan.

Analiza DetektoraTužilaštvo u Bijeljini selektivno transparentno prema medijima

Budžetska ovisnost umjesto tržišnog opstanka

Dok u Njemačkoj lokalni mediji gube bitku s digitalnim oglašavanjem i nedostatkom pretplatnika u Bosni i Hercegovini prema opsežnim istraživanjima Mediacentra Sarajevo, javni lokalni mediji (općinski i kantonalni radio i TV stanice) i do 93% svojih prihoda dobijaju direktno iz lokalnih budžeta. To znači da njihov opstanak ne zavisi od tržišta ili čitalaca, već od volje lokalnih načelnika i vladajućih partija. 
U BiH lokalni javni mediji rijetko djeluju kao korektiv vlasti. Zbog finansijske ovisnosti, oni su često instrumentalizovani u PR službe lokalnih elita. 
Kritičko novinarstvo na lokalnom nivou gotovo da ne postoji, što stvara idealan prostor za netransparentno trošenje javnog novca, namještanje tendera i zapošljavanje bez posljedica.

Bh. verzija "pustinja vijesti"

U BiH "pustinje vijesti" ne znače nužno fizički nedostatak medija, već nedostatak objektivnih informacija. Manje općine i gradovi su informativno izolovani. Građani o radu svojih lokalnih skupština saznaju isključivo preko stranačkih portala (koji često nemaju ni impresum ni poznato vlasništvo) ili kroz strogo cenzurisane biltene. Rezultat je potpuno iskrivljena slika stvarnosti i bujanje neprovjerenih informacija na društvenim mrežama.

Izlaznost na izborima i politička apatija

Lokalni izbori u BiH (poput onih održanih u oktobru 2024. godine) redovno bilježe izlaznost ispod 50% (oko 48% na nivou države). Građani u manjim sredinama često nemaju pristup debatama, nezavisnim analizama programa ili suočavanju kandidata, zbog čega gube interes za lokalnu politiku i osjećaju da njihov glas ne može promijeniti komunalne i egzistencijalne probleme.

Pritisci i autocenzura

Za razliku od njemačkih kolega koji se primarno bore sa finansijskim modelom, lokalni novinari u BiH (naročito u unutrašnjosti) suočavaju se sa direktnim političkim pritiscima, prijetnjama i rigidnim zakonodavstvom (poput kriminalizacije klevete u RS-u). 

U malim sredinama, gdje svako svakoga poznaje, pritisak na novinara koji istražuje lokalnu korupciju je višestruko direktniji i opasniji nego u velikim centrima poput Sarajeva ili Banje Luke.
Podaci Reuters instituta pokazuju da ljudi prirodno žele znati šta se dešava u njihovom dvorištu. Međutim, dok u Njemačkoj postoji publika koja želi platiti lokalnu vijest, u BiH je publika prepuštena medijima koje finansira politika, čime se krug ovisnosti i slabljenja demokratije zatvara.