Nakon ljeta u kojem je izgorjelo 700.000 hektara EU stvara evropske vatrogasce

Evropska unija najavljuje snažnije povezivanje vatrogasnih kapaciteta nakon ljeta tokom kojeg je na njenoj teritoriji izgorjelo 700.000 hektara. Požari su ove godine u 16 država članica zahvatili površine veće od prosjeka, a Evropska komisija sada govori o stvaranju "evropskih vatrogasaca".

Podaci su predstavljeni u Evropskom parlamentu tokom rasprave o "lekcijama iz ljeta 2026.", održane nakon najtoplijeg ljeta otkako postoje službena mjerenja.

Evropska povjerenica za ravnopravnost, pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib upozorila je i na ogromne finansijske posljedice ekstremnih vremenskih prilika.

Šteta koju su ove godine u EU izazvali toplotni valovi, suše i požari već je dostigla 28,3 milijarde eura, a prema njenim riječima, najveći pritisak trpi poljoprivreda.

EU tokom ljeta odgovorio na svih deset poziva za pomoć

Lahbib je iznijela i podatke o intervencijama evropskih snaga tokom ovogodišnje požarne sezone.

EU je odgovorio na svih deset poziva za pomoć koji su stigli iz Evrope, kao i na dva poziva izvan kontinenta. Zračne snage angažirane su 40 puta, dok je na teren poslano 18 timova.

U tim intervencijama učestvovalo je ukupno 777 vatrogasaca iz 14 evropskih država.

Evropskoj uniji trenutno je na raspolaganju 18 aviona i pet helikoptera. Jedan od tih helikoptera prvi put je u potpunosti finansiran evropskim novcem, navela je Lahbib.

Belgijska političarka najavila je da se EU kreće prema konceptu "evropskih vatrogasaca", odnosno snažnijem povezivanju kapaciteta država za odgovor na požare.

Evropska komisija istovremeno najavljuje uspostavljanje vatrogasnog centra na Kipru koji bi trebao biti na raspolaganju mediteranskom području.

Planirano je da centar raspolaže sa šest kanadera, a bit će uspostavljeni i poligoni za obuku vatrogasaca.

Sateliti i dronovi prate požare

Dio evropskog sistema borbe protiv požara već čini Evropski informacijski sistem za šumske požare (EFFIS).

Sistem koristi satelitske snimke i dronove kako bi predviđao nadolazeće opasnosti, ali i omogućio praćenje širenja požara u realnom vremenu.

Hrvatska zastupnica Željana Zovko, potpredsjednica Međugrupe za otpornost, upravljanje katastrofama i civilnu zaštitu, uoči rasprave poručila je da EU mora napraviti dodatni korak.

Prema njenom stavu, potrebno je preći sa sistema koji prvenstveno reagira nakon katastrofe na sistem zasnovan na prevenciji, pripravnosti i brzom raspoređivanju zajedničkih kapaciteta.

Zovko je kao konkretne primjere navela ovogodišnje požare u Hrvatskoj, od velikog požara na području Omiša i Lokve Rogoznice do aktuelnog požara na Braču.

Prema saopćenju njenog ureda, ti događaji pokazuju zbog čega civilna zaštita treba biti sastavni dio ukupne evropske sigurnosti i otpornosti.

Za reformu sistema predviđeno gotovo 11 milijardi eura

Rasprava u Evropskom parlamentu odvija se istovremeno s radom na novoj reformi Mehanizma Unije za civilnu zaštitu.

Za ovaj mehanizam u narednom višegodišnjem finansijskom okviru predviđeno je gotovo 11 milijardi eura.

Zovko je podržala snažnije povezivanje vatrogasnih zajednica širom Evrope, a pozdravila je i osnivanje Evropske udruge vatrogasaca (EFFIS) u Berlinu.

Osnivanje udruge ocijenila je važnim korakom prema strukturiranijem zastupanju interesa vatrogasnih službi i boljoj razmjeni iskustava između država članica.

"Vatrogasci su prvi na terenu kada je sistem stavljen na najveći test. Zato evropsku politiku civilne zaštite ne možemo graditi samo u institucijama. Iskustvo hrvatskih vatrogasaca, posebno nakon požara kakve smo vidjeli ovog ljeta, mora biti dio evropskih odluka o tome kakve kapacitete trebamo, gdje ih trebamo imati i koliko ih brzo možemo staviti u funkciju", poručila je Zovko.