Nakon kritika Pentagon ažurirao podatke o ratu s Iranom i priznao znatno veći broj žrtava

Američko Ministarstvo odbrane ažuriralo je bazu podataka o vojnim žrtvama iz rata s Iranom, pri čemu je evidentirano više od 140 dodatno ranjenih vojnika, a na spisak poginulih vraćena su i četvorica vojnika stradalih u iranskim napadima prošle sedmice. Izmjene su uslijedile nakon što su se pojavila pitanja o transparentnosti podataka o stvarnim gubicima u sukobu, prenosi CNN.

Pentagon je u okviru Sistema za analizu vojnih žrtava (DCAS) uveo i novu kategoriju pod nazivom „Prekomorske operacije“, koja obuhvata poginule i ranjene od 7. jula. Kada se novi podaci saberu s ažuriranim brojkama za operaciju „Epic Fury“, ukupan broj žrtava od početka rata protiv Irana 28. februara iznosi 18 poginulih i 624 ranjena vojnika. Time je broj povrijeđenih znatno veći od prethodno objavljenih 482, koliko je CNN zabilježio prošle sedmice.

Bliski istokAmerikanci iznenada obustavili napade na Iran, sada je poznat i razlog

Kritike zbog promjena u evidenciji

Pentagon se prošle sedmice našao na meti kritika medija i članova Kongresa nakon što se broj poginulih i ranjenih u sistemu DCAS smanjivao uprkos nastavku iranskih napada.

Dvanaest demokratskih senatora iz Odbora za oružane snage u četvrtak je ministru odbrane Peteu Hegsethu uputilo pismo u kojem traže objašnjenje zbog izmjena u evidenciji.

Vršilac dužnosti glasnogovornika Ministarstva odbrane Joel Valdez tada je na društvenim mrežama naveo da je smanjenje brojeva posljedica „privremenih smetnji u podacima na internetskoj stranici DCAS-a“.

CNN navodi da je prošle sedmice detaljno pratio rad stranice DCAS-a i uočio tehničke probleme koji su uzrokovali stalne promjene ukupnog broja evidentiranih žrtava.

Nova kategorija „Prekomorske operacije“, osim datuma početka 7. jula, ne sadrži dodatna objašnjenja niti navodi na koji se sukob odnosi. Pentagon nije odmah odgovorio na upite o tome šta ta kategorija obuhvata.

Objavljena imena poginulih vojnika

Na stranici DCAS-a objavljen je i spisak poginulih vojnika poimenično.

Na njemu se nalaze trojica vojnika poginulih u Jordanu tokom iranskog napada, kao i jedan vojnik koji je prošlog vikenda stradao u sjevernom Iraku tokom kontrolisane detonacije iranskog drona.

Datum 7. juli podudara se s tvrdnjom predsjednika Donalda Trumpa o početku novog sukoba s Iranom, koja je navedena u obavijesti o ratnim ovlastima što ju je administracija ranije ovog mjeseca dostavila Kongresu.

Spor oko ratnih ovlasti predsjednika

Prema Zakonu o ratnim ovlastima iz 1973. godine, predsjednik mora obustaviti vojne operacije u roku od 60 dana ukoliko Kongres ne odobri njihov nastavak.

Trumpova administracija tvrdi da je primirje s Iranom iz aprila, koje je stupilo na snagu 1. maja, „zaustavilo sat“ za početni period sukoba.

Takvo tumačenje osporili su zastupnici iz obje političke stranke, dok pojedini analitičari i zvaničnici smatraju da Zakon o ratnim ovlastima predstavlja neustavno ograničenje predsjedničkih ovlasti za vođenje rata.

Državni sekretar Marco Rubio izjavio je na brifingu u Bijeloj kući u maju da je taj zakon „100 posto neustavan“.

Republikanska senatorica iz Aljaske Lisa Murkowski tokom saslušanja ministra odbrane Petea Hegsetha 21. jula izrazila je zabrinutost zbog toga što administracija, kako je navela, ponovnim pokretanjem roka nakon primirja zaobilazi Kongres.

Prema njenim riječima, takvo tumačenje predsjedniku omogućava da „zaustavi sat ratnih ovlasti upravo kada to postane pravno nezgodno“, čime se zaobilazi odobrenje Kongresa koje zahtijeva Ustav i predviđa Zakon o ratnim ovlastima.