Najsretnija zemlja na svijetu u "dužničkom ropstvu", najavljuju tešku zimu

Finska, koja već devet godina zaredom nosi titulu najsretnije države svijeta, suočava se s ozbiljnim ekonomskim problemima. Javni dug dostigao je nivo nezabilježen posljednjih decenija, nezaposlenost je najviša u Evropskoj uniji, a građane očekuju hladna zima i nove mjere štednje koje bi mogle pogoditi javne usluge, socijalna davanja i penzioni sistem.

Uoči parlamentarnih izbora u aprilu naredne godine, glavna tema političkih rasprava više nije hoće li država smanjivati potrošnju, nego koji će dijelovi javnog sektora podnijeti najveći teret rezova. Prema podacima finskog statističkog ureda, javni dug u drugom kvartalu ove godine dostigao je 90,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je prije pandemije iznosio približno 65 posto.

Finska se tako suočava s najnepovoljnijim pokazateljima zaduženosti i budžetskog deficita od 1990-ih, kada su bankarska kriza i raspad Sovjetskog Saveza, jednog od njenih važnih izvoznih partnera, izazvali težak ekonomski pad.

Rat u Ukrajini dodatno opteretio finske finansije

Problemi s državnim finansijama traju još od globalne finansijske krize 2008. i 2009. godine. Finska od tada troši više nego što ostvaruje prihoda, između ostalog zbog starenja stanovništva i usporenog ekonomskog rasta. Situaciju su dodatno pogoršale posljedice ruske invazije na Ukrajinu. Finska je godinu nakon početka rata postala članica NATO-a i povećala izdvajanja za odbranu. Istovremeno je morala pronaći nove dobavljače energenata, budući da je ranije približno trećinu energije nabavljala iz Rusije.

Promjena izvora snabdijevanja donijela je veće troškove, a državni finansijski organi prošlog mjeseca procijenili su da će budžetski deficit u 2026. godini dosegnuti 4,2 posto BDP-a. Takvo stanje izazvalo je reakciju Evropske unije, čija pravila predviđaju da budžetski deficit država članica ne bi trebao prelaziti tri posto BDP-a.

Vijeće Evropske unije u januaru je pokrenulo odgovarajući postupak i Finskoj odredilo rok do kraja 2028. godine da deficit smanji na propisani nivo.

Milijarde eura ušteda i politička borba oko poreza

Vlada premijera Petterija Orpoa, koja je preuzela dužnost u junu 2023. godine, planira tokom aktuelnog mandata ostvariti približno devet milijardi eura ušteda. Međutim, ekonomisti upozoravaju da će naredna vlada, bez obzira na rezultate izbora, morati provesti dodatne mjere.

- Trenutno procijenjeni iznosi kreću se između osam i jedanaest milijardi eura, izjavio je za Deutsche Welle Jarkko Kivistö, savjetnik u odjelu za monetarnu politiku i istraživanje finske centralne banke.

Početkom godine gotovo sve finske političke stranke, uz samo jednu iznimku, podržale su uvođenje fiskalnog pravila prema kojem bi buduća vlada do 2031. morala ograničiti budžetski deficit na između dva i 2,5 posto BDP-a. Orpoova konzervativna Nacionalna koalicija, poznata kao Kokoomus, zasad je jedina stranka koja najavljuje dodatnih devet milijardi eura ušteda ukoliko osvoji još jedan mandat.

Premijer namjerava nastaviti rezove u zdravstvu, socijalnoj zaštiti i sistemu brige o građanima, uz reforme profesionalnog penzionog osiguranja. Penzije koje se trenutno isplaćuju, prema njegovom planu, ne bi bile smanjivane. Za razliku od socijaldemokrata, koji predlažu kombinaciju smanjenja javnih rashoda i povećanja poreza, Orpo odbacuje mogućnost dodatnog oporezivanja. To bi značilo da bi se najveći dio potrebnih ušteda ostvarivao smanjenjem finansiranja javnih usluga.

Kivistö, međutim, smatra da takav pristup neće biti dovoljan.

- Deficit je toliko velik da bi bio potreban paket mjera koji uključuje i povećanje poreza i smanjenje izdataka, upozorio je.

Najviša nezaposlenost u Evropskoj uniji

Iako je rizik od siromaštva u Finskoj niži od prosjeka Evropske unije, stanje na tržištu rada predstavlja dodatni problem. Prema podacima Eurostata, u augustu je stopa nezaposlenosti iznosila 10,3 posto, što je najviše među državama članicama EU. Španija, koja se također suočava s visokom nezaposlenošću, imala je stopu od deset posto. Posebno zabrinjava položaj mladih. Njihova nezaposlenost u Finskoj dostigla je 23,3 posto, dok prosjek Evropske unije iznosi 15,4 posto.

Lauri Olappa, direktor Finskog centra za nove ekonomske analize, upozorava da bi nove mjere štednje mogle dodatno oslabiti domaću potrošnju, koja već bilježi pad.

- Više od četvrtine stanovništva zaposleno je u javnom sektoru; ako tim radnicima prijete otkazi, stopa štednje će porasti, a privatna potrošnja ponovo opasti, kazao je Olappa za DW.

Finske finansije posljednjih godina opterećuju posljedice pandemije COVID-19, rast kamatnih stopa i ekonomski efekti dva rata. Koliko je jaz između prihoda i rashoda velik pokazuje i nacrt budžeta za 2027. godinu, koji predviđa manjak od 12,4 milijarde eura.

Vojna potrošnja raste, a energija sve skuplja

Uprkos problemima s javnim finansijama, Finska nastavlja povećavati izdvajanja za odbranu. Još prije ruske invazije na Ukrajinu Helsinki je dogovorio kupovinu 64 američka borbena aviona F-35A, vrijedna približno 8,4 milijarde eura. Prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), tokom više od četiri godine rata u Ukrajini godišnja finska vojna potrošnja porasla je s 4,5 na više od osam milijardi dolara.

Vlada je u aprilu najavila dodatno povećanje izdvajanja za odbranu na 3,2 posto BDP-a, čime bi se približila cilju NATO-a od 3,5 posto. Novi pritisak dolazi i s energetskog tržišta. Zbog sukoba u Iranu cijene nafte zadržavaju se na nivou od gotovo 100 dolara po barelu, ali finska vlada zasad odbija zahtjeve za povećanje subvencija za gorivo. Centralna banka zabilježila je da su tokom prvih mjeseci sukoba u Iranu troškovi uvoza energije porasli za 50 posto.

Energetsku situaciju donekle su ublažili ulaganja u obnovljive izvore i puštanje u rad nuklearnog reaktora Olkiluoto 3 tokom 2023. godine. Ipak, finska centralna banka upozorila je tokom ljeta da bi dugotrajno visoke cijene nafte i plina u 2027. mogle dovesti do slabijeg ekonomskog rasta i veće inflacije.

Izvoz bi mogao pomoći finskoj ekonomiji

Za razliku od domaće potrošnje, finski izvozni sektor bilježi pozitivne rezultate. Posebno se izdvajaju metalna i brodograđevna industrija, koje ostvaruju značajan priliv novih narudžbi. Olappa je takav razvoj uporedio s periodom velikog uspjeha kompanije Nokia, kada je nekadašnji svjetski lider na tržištu mobilnih telefona imao važnu ulogu u ekonomskom rastu Finske.

- Postoji mogućnost da nas izvozni sektor izvuče iz ove recesije, rekao je Olappa za Deutsche Welle.

Naglasio je, međutim, da će to zavisiti od nastavka snažne potražnje na ostalim evropskim tržištima.

Investitori zasad ne pokazuju zabrinutost

Iako se Finska suočava s rastućim dugom i visokim deficitom, finansijska tržišta zasad nisu snažnije reagovala. Većina kreditnih rejting agencija zadržala je stabilne izglede za zemlju. Izuzetak je agencija S&P, koja je u aprilu promijenila izglede u negativne, ali nije snizila kreditni rejting.

Podaci od 6. oktobra pokazuju da je razlika između prinosa na finske i njemačke desetogodišnje državne obveznice iznosila 38 baznih bodova. Istovremeno je ta razlika za Francusku iznosila 128, a za Italiju 107 baznih bodova. Takvi pokazatelji upućuju na to da investitori finski državni dug još smatraju jednim od sigurnijih ulaganja u Evropi. Međutim, dodatne probleme mogli bi izazvati dugotrajniji rast cijena nafte, nova ruska eskalacija ili dužnička kriza u eurozoni, posebno ukoliko bi njeno središte bila Francuska.

Finska bi u martu 2027. godine mogla deseti put zaredom ponijeti titulu najsretnije države svijeta. Samo mjesec kasnije očekuju je parlamentarni izbori, na kojima će pitanje javnog duga, novih ušteda i budućnosti socijalnih usluga biti među ključnim ekonomskim temama.