Mržnja prema muslimanima raste, iz UN-a je upoređuju sa metastazama

Od prijetećih grafita na džamijama do napada na vjernike, mržnja prema muslimanima izazvala je strah za sigurnost u zajednicama širom Evrope. Smrtonosna pucnjava u blizini Pariza u petak dodatno je pojačala tu zabrinutost.

U napadu je jedna osoba ubijena, a pet ih je povrijeđeno, među njima i 12-godišnja djevojčica koja je nosila maramu. Njena majka izjavila je da je djevojčica pogođena osam puta. Gradonačelnik Trappesa Ali Rabeh opisao je napad kao objektivno rasistički, vjerovatno motiviran islamofobijom.

Muslimanski kandidat za SenatTrump i islamofobija, El-Sayeda nazvao "džihadistom", njegov odgovor je hit

U takvim okolnostima, izaslanik UN-a za borbu protiv islamofobije upozorio je da se neprijateljstvo prema muslimanima sve više ukorjenjuje u političkom diskursu Evrope i širi njenim institucijama, uporedivši njegovo širenje s metastazama.

- Mislim da je Evropa najsloženiji slučaj, jer je islamofobija uvedena u politički diskurs, rekao je Miguel Angel Moratinos, specijalni izaslanik UN-a za borbu protiv islamofobije, za agenciju Anadolija na marginama Devete konferencije o posredovanju u Istanbulu.

Incidenti u svijetu

U Engleskoj i Velsu policija je u godini koja je završena u martu 2026. zabilježila 5.132 krivična djela iz mržnje usmjerena protiv muslimana, što je 15 posto više nego prethodne godine, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova.

U Njemačkoj je organizacija za praćenje islamofobije CLAIM dokumentovala 4.096 incidenata usmjerenih protiv muslimana u 2025. godini, u poređenju s 3.080 godinu ranije.

U ovu evidenciju uključeni su diskriminacija, prijetnje i verbalno zlostavljanje, kao i fizičko nasilje, uz dva ubistva i 214 slučajeva tjelesnih povreda.

- Na političkim izborima obično razgovarate o ekonomiji, sigurnosti i glavnim problemima, ali zašto razgovaramo o islamu, zašto moramo biti zabrinuti zbog muslimanskih zajednica, upitao je.

Njegova zabrinutost ne odnosi se samo na Evropu već i na Sjedinjene Američke Države, Aziju i dijelove Afrike.

U SAD-u je predsjednik Donald Trump u nedjelju na predizbornom skupu napao demokratskog kandidata za Senat iz Michigana Abdula El-Sayeda, nazvavši ga "džihadistom" koji je "na strani terorista" i sugerirajući da bi prije ulaska u Senat trebao proći posebnu sigurnosnu provjeru.

El-Sayed, koji bi, ako bude izabran, postao prvi muslimanski senator u historiji zemlje, optužio je Trumpa da ismijava njegovo ime i vjeru kako bi skrenuo pažnju birača s posljedica predsjednikovih politika.

Moratinos je pozvao vlade da se suprotstave retorici koja normalizira neprijateljstvo prema muslimanskim zajednicama i da opredjeljenja za borbu protiv diskriminacije pretvore u konkretne mjere.

Nakon nedavnih posjeta Francuskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Španiji, tokom kojih je zagovarao snažniji institucionalni odgovor, pozvao je na pravnu zaštitu, ulaganja u obrazovanje i bolje praćenje islamofobičnih incidenata.

Suprotstavljanje predrasudama

Govoreći o koracima za borbu protiv islamofobije, Moratinos je rekao da bi vlade trebale ojačati pravne okvire i znatno više ulagati u obrazovanje kako bi se suprotstavile predrasudama i dezinformacijama.

- Najvjerovatnije su ljudi protiv muslimana zato što su neupućeni, rekao je.

- Ne znaju šta je islam, ne znaju šta je muslimanska zajednica, nisu informisani i nisu obrazovani da poštuju jedni druge, dodao je.

Pozvao je i na uspostavljanje mehanizama za praćenje radi prikupljanja pouzdanih podataka o islamofobičnim incidentima, što bi vlastima pomoglo da utvrde izvore diskriminacije i odluče kako da na njih odgovore.

Međunarodni dan UN-a za borbu protiv islamofobije predstavlja napredak, rekao je, ali podizanje svijesti mora dovesti do praktičnih mjera.

- UN može učiniti ono što je u njegovoj moći, države članice mogu učiniti ono što je u njihovoj moći, civilno društvo mora se angažovati, vjerski lideri - svi moraju doprinijeti iskorjenjivanju ove pošasti, rekao je.

Preispitivanje pristupa nakon 11. septembra

Moratinos je doveo u pitanje i naglasak na sigurnosti koji oblikuje međunarodnu politiku od napada 11. septembra 2001. godine.

Oslanjajući se na iskustvo posebnog predstavnika EU-a za mirovni proces na Bliskom istoku od 1996. do 2003. godine, rekao je da su napadi označili zaokret od političkog angažmana i pregovora.

- Nakon 11. septembra promijenili smo pristup i izabrali sigurnost. A sigurnost nas je dovela do ove katastrofalne situacije, rekao je.

Prema njegovim riječima, davanje prednosti vojnim i sigurnosnim ciljevima u odnosu na dijalog produbilo je nestabilnost širom Bliskog istoka.

- Jer, kada pokušavate postići veću sigurnost, postajete nesigurniji, rekao je.

- Sigurnost za Izrael, sigurnost za Liban, sigurnost za Zaljev, sigurnost za Iran, sigurnost, sigurnost, sigurnost, a sigurnost donosi rat i nestabilnost, dodao je.

Moratinos je pozvao na povratak pregovorima koji uzimaju u obzir interese, zabrinutosti i težnje svih strana, upozorivši da vojna sila ne može zamijeniti politički angažman.

Snaga prava

Govoreći o Palestini i drugim sukobima, Moratinos je istakao važnost međunarodnog prava, tvrdeći da krize čine očuvanje zajedničkih principa još hitnijim.

- Ako izgubimo dušu, ako izgubimo vrijednosti, međunarodna zajednica bit će izgubljena. Snaga prava bit će mnogo održivija od prava sile, upozorio je.

Pozvao je i na promjene u načinu funkcionisanja UN-a, ukazujući na moć pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, odnosno Kine, Francuske, Rusije, Velike Britanije i SAD-a, da vetom blokiraju djelovanje tog tijela.

Moratinos je pozvao na ažuriranje pravila kako bi se osiguralo da generalni sekretar UN-a može voditi diplomatske aktivnosti širom svijeta, bez mogućnosti da mu vlade uskrate ulazak u svoje zemlje.

Odluku Izraela da zabrani ulazak generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu u zemlju opisao je kao neprihvatljivu.

- On je generalni sekretar. Mora biti dočekan u svakoj prijestolnici, u svakom trenutku, rekao je.

- Ne možete zatvoriti vrata onome ko predstavlja cijelo čovječanstvo, zaključio je.