Moskva ne odustaje od ofanzive, ali nudi lokalna „humanitarna“ primirja

Rusija ne namjerava usporiti ofanzivu na Ukrajinu uprkos najavljenom nastavku pregovora o okončanju rata pod američkim posredovanjem, ali je spremna razmotriti lokalna „humanitarna“ primirja, saopćio je u ponedjeljak Kremlj.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva ne isključuje kratkotrajne prekide vatre na pojedinim dijelovima fronta, ukoliko za to postoje humanitarni razlozi. Takva mogućnost spominje se u kontekstu dogovorenog primirja u gradu Oleškiju na jugu Ukrajine, koji je pod ruskom okupacijom.

Prekid vatre u tom gradu trebao bi stupiti na snagu u utorak ujutro, a dogovoren je uz posredovanje američke prve dame Melanije Trump. Do dogovora dolazi nakon višemjesečnih izvještaja o ozbiljnoj nestašici hrane, vode i lijekova među lokalnim stanovništvom.

Upitan da li bi Rusija mogla pristati na dodatna lokalna primirja, Peskov je odgovorio potvrdno, navodeći da bi ona bila moguća „apsolutno iz humanitarnih razloga“.

Pregovori ne znače prekid vojnih operacija

Iako Moskva ostavlja prostor za ograničene prekide vatre, iz Kremlja poručuju da to neće utjecati na nastavak vojnih operacija na drugim dijelovima fronta.

- Odluka o nastavku trilateralnih razgovora ne podrazumijeva nikakva ograničenja borbenih operacija, rekao je Peskov.

Dodao je da ruske oružane snage nastavljaju masovne napade na ukrajinski vojno-industrijski kompleks.

Rusija je posljednjih sedmica intenzivirala napade dronovima i raketama na Ukrajinu, uključujući energetska postrojenja u okolini velikih gradova. Kijev tvrdi da Moskva takvim napadima nastoji ostaviti stanovništvo bez grijanja i električne energije tokom zime.

Napadi tokom prošle zime ostavili su milione ljudi bez grijanja ili struje, dok su temperature padale i do minus 20 stepeni Celzijusa.

Nastavak pregovora bez garancija za mir

Rusija i Ukrajina trebale bi se narednog mjeseca sastati s američkim izaslanicima kako bi razgovarale o mogućnostima okončanja rata, koji se smatra najtežim oružanim sukobom u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Prethodne runde pregovora nisu donijele značajniji napredak. Moskva i dalje zahtijeva dodatne teritorije na istoku Ukrajine, kao i opsežna vojna i politička ograničenja za Kijev.

Ukrajina i njeni saveznici takve zahtjeve odbacuju, upozoravajući da bi njihovo prihvatanje značilo kapitulaciju i ostavilo zemlju izloženom novoj ruskoj agresiji.

Dok se diplomatski napori nastavljaju, poruke iz Moskve pokazuju da mogućnost lokalnih humanitarnih primirja zasad ne znači i spremnost na obustavu šire ofanzive, prenosi AFP.