Maestralna pobjeda demokrata u SAD-u, kako će se odraziti na BiH?

Osim promjene odnosa snaga u Washingtonu, izbori su obilježeni i historijskim pobjedama na nivou saveznih država, među kojima se posebno izdvaja izbor Keishe Lance Bottoms za prvu Afroamerikanku na funkciji guvernerke u historiji SAD-a. Posljedice ovog izbornog preokreta mogle bi se odraziti ne samo na unutrašnju politiku već i na američke međunarodne odnose, uključujući odnose s evropskim saveznicima, NATO-om i Ukrajinom.

Gorivo, inflacija i troškovi života presudili Trumpu

Profesor međunarodnih odnosa Adis Maksić komentarisao je za Oslobodjenje.ba ishod izbora u Sjedinjenim Američkim Državama.

- Vrlo jednostavno, način na koji se ratuje u Iranu odrazio se na svakodnevni život u Americi. Amerikanci su ljudi koji prevale mnoge milje, mnoge kilometre na putu do posla i nazad. Gorivo je jedan veliki aspekt njihovog života i njihove svakodnevne potrošnje, a cijene goriva bile su rekordne baš jučer, na izborni dan. Nikada cijene goriva na dan izbora nisu bile veće nego jučer, kazao je Maksić.

Naš sagovornik istakao je da su važni faktori ovakvih rezultata visoki troškovi života, inflacija i nezadovoljstvo određenim politikama Donalda Trumpa u pojedinim segmentima američkog društva. Kao primjer je naveo latinoameričku zajednicu, koja je posebno ogorčena na operacije agencije ICE, koja se u SAD-u bavi pitanjima ilegalnih migracija.

- U svakom slučaju, izbori koji se održavaju na sredini predsjedničkog mandata predstavljaju svojevrsni referendum o predsjedniku. I obično tu predsjednik gotovo uvijek gubi pozicije u Senatu i Predstavničkom domu. Pitanje je samo koliki će taj gubitak biti, rekao je Maksić.

Plavi cunami: Historijska pobjeda demokrata

Pobjedu demokrata okarakterisao je kao historijsku, nazvavši je „plavim cunamijem“.

- Pobjede koje su se desile u nekim državama koje dugo, dugo vremena nisu imale senatora demokratu, poput, recimo, Kanzasa, u kojem se to nije dogodilo skoro 100 godina, same po sebi govore da su glasači nezadovoljni trenutnom vlašću, pojasnio je.

Komentarisao je i opće političko raspoloženje koje je dovelo do slabljenja podrške Donaldu Trumpu, ali ne smatra da ono samo po sebi može objasniti ovako drastične promjene u odnosima snaga.

Najveći razlog za to vidi u ekonomiji, troškovima života, a posebno u cijenama goriva. Vanjska politika, prema riječima našeg sagovornika, nikada nije bila visoko na listi prioriteta američkih birača, dok je ekonomija na prvom mjestu.

- Znači, napad na Iran i skok cijena goriva postavili su mnoga pitanja pred Amerikance: zašto smo mi to uopće uradili i, evo, vidite kako se to odrazilo na naš svakodnevni život. Naravno, tu su i neka obećanja koja je Donald Trump dao, a koja nije ispunio, poput obećanja o zaustavljanju ratova. On je, zapravo, započeo rat, iako je pokušavao koristiti floskulu da je zaustavio osam ratova. Ipak, ta floskula nije imala veliki odjek i nije se mogla suprotstaviti onome što su Amerikanci vidjeli svojim očima, a to je da je situacija u međunarodnim odnosima gora nego što je bila prije, rekao je Maksić.

Adis Maksić vidi paradoks u Trumpovoj politici u tome što se zalagao za manji angažman u vanjskoj politici, dok se na terenu dešava upravo suprotno. Također je istakao da vanjska politika često u SAD-u ima negativan utjecaj na popularnost političara.

- Imamo podijeljenu vlast u Americi: Kongres, kao zakonodavna vlast, pod kontrolom je jedne stranke, a izvršna vlast druge. Donald Trump će ostati Donald Trump. Postoje mehanizmi kroz koje on može provoditi svakodnevnu politiku. Međutim, ono što će se desiti jeste mnogo veći nadzor Kongresa nad tom politikom, kroz istrage, komisije i izvještaje. Cijena tih politika na domaćem planu će porasti i kroz to demokrate mogu vršiti utjecaj. Također, kada je riječ o dugoročnim politikama i pravcima, Kongres može blokirati sredstva za njih. S druge strane, Donald Trump i dalje kao predsjednik ima pravo staviti veto na zakone koje usvoji Kongres. Kako bi se taj sukob prevazišao i omogućilo provođenje politika, doći će do konstantnih pregovora između dvije grane vlasti. To je glavna promjena. Do sada, tokom prethodne dvije godine, Donald Trump imao je odriješene ruke i radio je gotovo šta je htio. Sada više nije tako. Sada će morati pregovarati, izjavio je on.

Utjecaj na BiH

Naglasio je da pobjeda demokrata ne znači zaokret kakav smo imali prije 2024. godine i da Trumpov mandat ne prestaje ovim porazom. Njegova politika će i u naredne dvije godine ostati utjecajna, ali će demokrate imati mnogo veći nadzor nad njegovom administracijom nego ranije. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, naš sagovornik tvrdi da smo mogli vidjeti kako se njegova strategija zasniva na tome da BiH predstavlja određeni okvir, unutar kojeg je sve dozvoljeno, uključujući pregovore o državnoj imovini, odnosima između entiteta i slično.

- Cijena tih transakcija će porasti s obzirom na kontrolu Kongresa. Vidjeli smo već prije nekoliko sedmica, uoči izbora u Bosni i Hercegovini, izvještaj prema kojem su ljudi bliski Donaldu Trumpu lobirali za Milorada Dodika. To je proizvelo skandal u Washingtonu, a Donald Trump je nastupio veoma defanzivno po tom pitanju i distancirao se od tih ljudi. Takvih pritisaka može biti i moguće je da ćemo ih imati sve više. Stoga je ovo, kada je riječ o politici prema Bosni i Hercegovini, svakako dobra vijest, ali će se odraziti u manjoj mjeri nego što bismo možda očekivali. Neki veliki zaokret koji bismo mogli osjetiti neposredno ipak nećemo vidjeti, pojasnio je.

Istakao je da bi ostali republikanci mogli postati rezervisani prema Donaldu Trumpu jedino ako osjete da njihovi birači razmišljaju na taj način, jer bi cijena koju bi mogli platiti zbog uskraćivanja podrške predsjedniku sada bila mnogo manja nego ranije.

- U prvoj godini ovog mandata mogli smo vidjeti da je Donald Trump imao potpunu kontrolu nad Republikanskom strankom i da mu se gotovo niko nije mogao suprotstaviti. Ovo sinoć pokazalo je nezadovoljstvo i da Republikanska stranka treba ponuditi nešto novo biračima. Pokazalo je i da moć Donalda Trumpa unutar Republikanske stranke nije više onakva kakva je bila, iako je zadržao veliki dio svoje MAGA baze, istakao je naš sagovornik.

Adis Maksić smatra da je važno naglasiti da nisu svi republikanci dio Trumpove MAGA baze te da je nezadovoljstvo među republikanskim glasačima očigledno. Zbog toga u budućnosti možemo očekivati veće suprotstavljanje aktuelnom predsjedniku SAD-a unutar same stranke.

Zašto su demokrati uspjeli?

- Ne sjećam se kada su demokrate imale, kada je ijedna stranka imala ovoliki val. Kao što ste spomenuli, nije to val, nego cunami, kakav smo vidjeli sinoć. To je, naravno, samo po sebi dokaz oporavka stranke u odnosu na prošle izbore.

Ali ono što je zanimljivo jeste način na koji se taj oporavak odvijao. Dakle, imamo progresivne struje unutar Demokratske partije koje nisu baš bliske njenom stranačkom establišmentu, a koje su ostvarile pobjede. Recimo, El-Sayed je pobijedio na prvim unutarstranačkim izborima u Michiganu protiv kandidatkinje koja je imala mnogo više novca i podršku izraelskog lobija. Isto tako, možemo dodati i ono što sam ranije spomenuo: pobjedu Mamdanija u New Yorku za gradonačelnika, ali i druge pobjednike Demokratske stranke, poput Jamesa Talarica u Teksasu i kandidata u Mainu. Oni dolaze iz progresivne struje koja ima socijaldemokratske elemente, odnosno iz onoga što u Americi nazivaju „democratic socialists“ (demokratski socijalisti), objasnio je Maksić.

Prema riječima našeg sagovornika, krajnja ljevica pokazala je da može ostvariti uspjeh i u ovakvoj političkoj klimi u SAD-u. Razlog za to vidi u činjenici da je Demokratska stranka ujedinjena u protivljenju Trumpu. Međutim, Maksić smatra da ne treba očekivati da će takvo jedinstvo opstati, odnosno da bi, u slučaju slabljenja Trumpovog političkog utjecaja, moglo doći do sukoba unutar Demokratske stranke između takozvanih progresivaca i demokratskih socijalista.

- Demokrati su se u ovoj kampanji bavili temama zdravstva, obrazovanja i cijena, a kao razlog njihovih ranijih neuspjeha vidim to što su se u jednom trenutku udaljili od tih tema, kazao je.

Šta nas čeka?

Prema riječima Adisa Maksića, Donald Trump je 2024. godine izabran za predsjednika jer je uspio mobilizirati neodlučne birače, a sada je na ovim međuizborima izgubio njihovu podršku.

U naredne dvije godine naš sagovornik očekuje institucionalni sukob između Kongresa i Bijele kuće, ali nije želio špekulirati o nekoj drugoj vrsti sukoba.

- Mislim da ono što možemo očekivati u naredne dvije godine jeste velika vjerovatnoća da ćemo ponovo vidjeti takozvani „government shutdown“, odnosno da vlada ostane bez novca na određeni period jer Kongres nije usvojio budžet zbog svih tih zastoja. Međutim, nakon nekog vremena takve situacije se deblokiraju kroz pregovore: ja vama dam jedno, vi meni drugo. To je, na kraju krajeva, jedini način da američka vlast u ovakvoj situaciji provodi bilo kakvu politiku, zaključio je naš sagovornik.