Svaka deseta beba u svijetu rodi se prije vremena: Borba za život se nastavlja

Svaka deseta beba u svijetu rodi se prije vremena, a komplikacije povezane s prijevremenim porođajem predstavljaju jedan od najvećih izazova za zdravlje i preživljavanje djece. Prema podacima UNICEF-a, svakih 40 sekundi u svijetu umre jedna prijevremeno rođena beba, dok se godišnje prije vremena rodi oko 15 miliona djece.

Međunarodni dan prijevremeno rođene djece, koji će se od 2026. godine obilježavati 15. novembra, prilika je da se skrene pažnja na izazove s kojima se suočavaju prijevremeno rođene bebe i njihove porodice, ali i na potrebu unapređenja zdravstvene zaštite i dostupnosti odgovarajuće njege.

Male bebe, veliki potencijal

Ovogodišnji slogan „Male bebe, veliki potencijal. Uložite u dalju njegu kako biste zaštitili njihovu budućnost!“ naglašava da briga o prijevremeno rođenoj djeci ne završava njihovim izlaskom iz bolnice.

Upravo je period nakon otpusta s odjela intenzivne njege novorođenčadi jedan od najosjetljivijih, jer mnogim bebama ostaje potrebna kontinuirana medicinska kontrola, praćenje razvoja i pravovremena stručna pomoć.

Iako je napredak neonatalne medicine posljednjih godina značajno doprinio povećanju šansi za preživljavanje prijevremeno rođene djece, zdravstveni i razvojni izazovi mogu potrajati i nakon završetka bolničkog liječenja.

Prema podacima Globalne fondacije za brigu o novorođenčadi (GFCNI), dio prijevremeno rođenih beba i dalje gubi život u prvim sedmicama nakon otpusta iz bolnice, dok se druge suočavaju s komplikacijama čije se posljedice mogu ublažiti odgovarajućom zdravstvenom njegom i pravovremenim intervencijama.

Zbog toga je ovogodišnji fokus Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) usmjeren upravo na osiguravanje kontinuirane njege, redovnog praćenja zdravstvenog stanja i pružanja podrške porodicama koje se suočavaju s izazovima prijevremenog rođenja djeteta.

Svjetski zdravstveni izazov

Podaci UNICEF-a ukazuju na to da se stopa prijevremenih porođaja tokom protekle decenije nije značajnije promijenila ni u jednom dijelu svijeta.

Dodatne rizike za trudnice i novorođenčad predstavljaju oružani sukobi, klimatske promjene i posljedice pandemije COVID-19, koji dodatno otežavaju pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti.

Komplikacije prijevremenog rođenja vodeći su uzrok smrtnosti djece mlađe od pet godina, zbog čega međunarodne zdravstvene organizacije upozoravaju na potrebu hitnog unapređenja prevencije, liječenja i dugoročne brige o najugroženijim novorođenčadima.

Međunarodni dan prijevremeno rođene djece prvi put je pokrenut 2008. godine, na inicijativu Evropske fondacije za brigu o novorođenčadi i nekoliko roditeljskih organizacija. Od tada je prerastao u globalni pokret koji okuplja zdravstvene radnike, roditelje, institucije i organizacije širom svijeta.

Prepoznajući značaj ovog problema, Svjetska zdravstvena skupština je 2025. godine uvrstila Međunarodni dan prijevremeno rođene djece u zvanični kalendar Svjetske zdravstvene organizacije.

Ovogodišnje obilježavanje posebno podsjeća na to da preživljavanje prijevremeno rođene bebe nije jedini cilj zdravstvene zaštite. Jednako je važno osigurati uslove za njen zdrav rast, razvoj i kvalitetan život, uz podršku porodici od prvih dana pa sve do završetka potrebnog medicinskog praćenja.