Mađarska pred velikom političkom prekretnicom, Magyar smjenjuje predsjednika

Mađarski parlament u ponedjeljak i utorak raspravljat će i glasati o ustavnom amandmanu kojim bi predsjedniku Tamásu Sulyoku bio prijevremeno okončan mandat. Time bi bila završena jedna od najznačajnijih političkih promjena nakon što je u aprilu okončana šesnaestogodišnja vladavina Viktora Orbána.

Predloženim amandmanom predviđeno je da Sulyoku mandat prestane dan nakon stupanja zakona na snagu, nakon čega bi parlament imao rok od 30 dana da izabere novog predsjednika države. Njegov mandat ne bi mogao trajati duže od pet godina.

S obzirom na to da stranka Tisza premijera Pétera Magyara ima stabilnu dvotrećinsku većinu u parlamentu, očekuje se da će prijedlog biti usvojen.

Magyar je ovu promjenu predstavio kao dio onoga što naziva "Operacijom čišćenja", poručivši da "obnova Mađarske ne može početi dok je najviši državni zvaničnik ista osoba koja je učestvovala u rušenju republike".

Aktuelnog predsjednika nazvao je "Orbánovom marionetom", uz tvrdnju da nije uspio ostvariti nacionalno jedinstvo niti sačuvati povjerenje građana.

Sulyok odbija podnijeti ostavku

Predsjednik Tamás Sulyok odbacio je mogućnost povlačenja. U saopćenju objavljenom u četvrtak upozorio je da predloženi ustavni amandman vodi koncentraciji moći umjesto podjeli vlasti i samovolji umjesto obnovi vladavine prava.

Istakao je da bi predsjednik izabran na takav način bio "zarobljenik političke većine koja ga je izabrala", jer bi mogao biti smijenjen svaki put kada njegov mandat više ne bude odgovarao interesima vladajuće većine.

U ranijem intervjuu za poljski konzervativni sedmičnik Do Rzeczy rekao je da je riječ o zakonu napravljenom za jednu konkretnu osobu, odnosno za njega, te da takvo rješenje ni na koji način nije u skladu s principima vladavine prava.

Predsjednik je Venecijanskoj komisiji dostavio opsežan podnesak u kojem traži ocjenu usklađenosti amandmana s evropskim ustavnim standardima. Delegacija Komisije, predvođena predsjednicom Martom Cartabijom, boravila je 2. jula u Budimpešti, a zahtjev razmatra po hitnoj proceduri. Uprkos tome, vlada je ubrzala parlamentarni postupak, ne čekajući mišljenje Komisije.

Fidesz je, uz snažnu promociju Viktora Orbána na društvenim mrežama, organizovao protest podrške ispred predsjedničke palate u Budimpešti pod sloganom "Zaustavimo tiraniju", kojem je prisustvovalo nekoliko hiljada ljudi.

Orbán nije bio među učesnicima protesta. Glavni govornik bio je bivši predsjednik države i nekadašnji Orbánov stranački kolega János Áder, koji je poručio da amandman predstavlja "uništenje mađarske vladavine prava" te da neće donijeti pravnu sigurnost nego anarhiju.

Nakon ovoga bi se svakome u Mađarskoj moglo dogoditi bilo šta, u bilo kojem trenutku - rekao je Áder.

Šef poslaničkog kluba Fidesza Gergely Gulyás ocijenio je da prijedlog predstavlja "kraj ustavne demokratije i početak samovoljne vlasti u Mađarskoj". Podsjetio je da je ovo šesti put od pada komunizma da neka politička stranka ima dvotrećinsku većinu u parlamentu, ali da nijedna do sada nije pokušala smijeniti predsjednika države niti predsjednika Ustavnog suda.

Moguće donošenje novog ustava do kraja godine

Politolog Zoltán Kiszelly iz instituta Századvég smatra da bi Mađarska, ukoliko najavljena potpuna ustavna reforma bude provedena planiranom dinamikom na jesen, mogla dobiti potpuno novi ustav već do Božića.

Prema njegovoj ocjeni, odredbe koje se odnose na mandat novog, prijelaznog predsjednika ostavljaju prostor za prelazak na polupredsjednički ili predsjednički sistem.

Paket ustavnih izmjena predviđa i uvođenje starosne granice od 70 godina za sudije Ustavnog suda. Time bi četvero sudija povezanih s bivšom vlašću, među kojima je i predsjednik suda Péter Polt, morali napustiti funkcije.

Predložene izmjene također ograničavaju mandat zastupnika na 12 godina, nadovezujući se na majski ustavni amandman kojim je mandat premijera ograničen na osam godina, odnosno dva mandata.

Takvo rješenje onemogućava eventualni povratak Viktora Orbána na mjesto premijera, ali isto ograničenje važi i za aktuelnog premijera Pétera Magyara.

Organizacija Human Rights Watch upozorila je da se ustavne promjene usvajaju prebrzo i bez poštivanja odgovarajućih pravnih procedura.

Magyar, s druge strane, brani predložene mjere tvrdeći da predstavljaju neophodno "čišćenje države" i korak ka obnovi povjerenja u nezavisne institucije, za koje smatra da su godinama bile popunjavane isključivo ljudima lojalnim Viktoru Orbánu.