Kineska vanjska trgovina u prvih šest mjeseci porasla 16,9 posto uz optimizovanu strukturu

Kineska vanjska trgovina u prvoj polovini 2026. godine porasla je za 16,9 posto u odnosu na isti period prošle godine i dostigla vrijednost od 25,47 biliona juana (oko 3,75 biliona američkih dolara). To je prvi put da je obim trgovinske razmjene u prvih šest mjeseci godine premašio granicu od 25 biliona juana, pokazuju najnoviji podaci Generalne uprave carina Kine.

Kina je time zadržala poziciju najveće svjetske trgovinske sile u robnoj razmjeni.

Ukupna vrijednost izvoza u prvom polugodištu iznosila je 14,73 biliona juana, što predstavlja rast od 13,4 posto i nastavak gotovo trogodišnjeg uzlaznog trenda. Istovremeno, uvoz je porastao za 22,1 posto, na 10,74 biliona juana, odnosno za 8,7 procentnih poena brže od izvoza, čime se dodatno unapređuje ravnoteža vanjske trgovine.

Tokom prvih šest mjeseci povećan je i uvoz osnovnih sirovina, uključujući energente i rude metala, za 3,4 posto. Uvoz mašinskih i električnih proizvoda porastao je za 28 posto, dok je uvoz poljoprivrednih proizvoda povećan za 8,6 posto.

Zamjenik direktora Generalne uprave carina Vang Đun izjavio je da je kineska vanjska trgovina zadržala snažan zamah rasta uz stabilno poslovanje i značajan napredak u optimizaciji njene strukture.

U drugom kvartalu ukupna vrijednost uvoza i izvoza dostigla je 13,61 bilion juana, što predstavlja rast od 18,4 posto u odnosu na isti period prošle godine i najvišu kvartalnu stopu rasta od trećeg kvartala 2021. godine. Samo u junu trgovinska razmjena porasla je za 24,2 posto, čime je nastavljen rast sedamnaesti mjesec zaredom.

Trgovinska razmjena sa zemljama učesnicama inicijative „Pojas i put“ povećana je za 14,8 posto i dostigla 12,97 biliona juana, što čini 50,9 posto ukupne kineske vanjske trgovine. Trgovina sa susjednim zemljama porasla je za 20,6 posto, sa zemljama Latinske Amerike za 16,2 posto, Afrike za 19,6 posto, a Evropske unije za 10,2 posto. Razmjena sa zemljama Centralne i Istočne Evrope povećana je za 11 posto, čime je nastavljen rast desetu godinu zaredom.

Privatna preduzeća učestvovala su sa 57 posto u ukupnoj vrijednosti vanjske trgovine, ostvarivši promet od 14,53 biliona juana, uz rast od 17 posto. Istovremeno, trgovina preduzeća sa stranim kapitalom porasla je za 17,1 posto, a državnih kompanija za 16,8 posto.

Najveći doprinos i dalje daju istočne kineske provincije, koje su ostvarile više od 20 biliona juana uvoza i izvoza, uz rast od 16,5 posto, odnosno 78,8 posto ukupne vanjske trgovine zemlje. Zapadni, centralni i sjeveroistočni regioni također su zabilježili snažan rast.

Izvoz mašinskih i električnih proizvoda povećan je za 20,1 posto, na 9,36 biliona juana, te sada čini 63,5 posto ukupnog kineskog izvoza. Izvoz visokotehnoloških proizvoda porastao je za 39 posto, na 3,26 biliona juana, dok je izvoz proizvoda domaćih brendova povećan za 25,4 posto.

Posebno snažan rast zabilježen je u sektorima računarske opreme, elektronskih komponenti i dijelova za računare, gdje je trgovinska razmjena povećana za 56,6 posto i dostigla 5,13 biliona juana. Značajan rast ostvaren je i u izvozu proizvoda zasnovanih na vještačkoj inteligenciji, zelenih niskougljičnih tehnologija i vrhunske industrijske opreme.

Prema riječima Vanga, čak 267.000 kineskih vanjskotrgovinskih preduzeća proširilo je poslovanje na nova tržišta tokom prve polovine godine. Njihova ukupna trgovinska razmjena porasla je za 22,6 posto i činila je gotovo 70 posto ukupne vanjske trgovine Kine.