Iran prijeti zbog sankcija SAD-a: Znamo igrati ovu igru, trebaju očekivati napade

Iran je obećao da će odgovoriti na proširene sankcije, za koje su Sjedinjene Američke Države navele da će presjeći ekonomsku žilu kucavicu Irana. Teheran je izrazio uvjerenje da će se njegovi najveći trgovinski partneri oduprijeti kampanji pritiska iz Washingtona.

Ministar finansija SAD-a Scott Bessent predstavio je mjere u ponedjeljak, ali nije posegnuo za najstrožijim sankcijama. Poručio je da zemlje koje nastave trgovati s Iranom rizikuju isključenje iz finansijskog sistema zasnovanog na dolaru.

"Niste snažni"Amerikanci zaprijetili iranskim partnerima, Teheran kaže da nikoga nije briga za to

Bessent nije želio otkriti koje bi zemlje mogle biti kažnjene niti kada bi sankcije mogle stupiti na snagu, navodeći da im želi dati vrijeme da postupe u skladu s novom direktivom.

Ministarstvo finansija SAD-a ipak je objavilo sankcije protiv 60 pojedinaca, kompanija i plovila, ali na tom spisku nije bilo kineskih finansijskih institucija za koje se sumnja da pomažu iransku trgovinu naftom.

Iran je uoči objave mjera zaprijetio mogućim vojnim odgovorom i dodatnim smanjenjem izvoza nafte iz Perzijskog zaljeva kao odmazdom za ekonomske poteze SAD-a.

Nakon što su sankcije predstavljene, iranski ministar ekonomije Ali Madanizadeh poručio je da je njegova zemlja potpuno spremna.

- Naravno, neprijatelji namjeravaju pokrenuti ekonomski teroristički napad na nas, ali i mi imamo svoje alate i znamo kako igrati ovu igru. Naša odbrana više nije toliko defanzivna. Neprijatelji trebaju očekivati napad, rekao je za državnu televiziju, prenosi Reuters.

Dodao je da ni Kina ni Rusija nisu prihvatile mjere SAD-a te je predvidio da će im se usprotiviti i druge zemlje.

Brigadni general Hossein Mohebbi, glasnogovornik iranske Revolucionarne garde, zaprijetio je snažnim udarima na vitalne američke interese i ključne energetske pravce ukoliko iranska infrastruktura bude ugrožena, objavila je televizija Press TV.

Iran i Sjedinjene Američke Države potpisali su u junu privremeni mirovni sporazum, ali je Islamabadski memorandum, kako je nazvan, ubrzo počeo propadati.

Pakistan, koji posreduje između dvije strane, ostvario je "značajan napredak" tokom posljednjih razgovora u Teheranu. Pregovori su bili usmjereni na mjere poput sprečavanja daljnje eskalacije sukoba i ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca, saopćila je u utorak pakistanska vojska.

- Iranski predsjednik otvoreno je predstavio stavove svoje vlade i imali smo veoma konstruktivnu razmjenu mišljenja o svim uključenim pitanjima, objavio je na platformi X ministar unutrašnjih poslova Mohsin Naqvi, koji je u Teheran doputovao s načelnikom Generalštaba Asimom Munirom.

Malo naznaka diplomatskog rješenja

Ljudi prolaze pored murala s likom ubijenog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija u Teheranu, 13. augusta 2026. godine.

Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, suočena s teškoćama u okončavanju nepopularnog rata koji je doveo do rasta cijena energenata, očigledno računa na dodatni ekonomski pritisak. Iran se, međutim, već decenijama nalazi pod brojnim američkim i međunarodnim sankcijama koje su teško pogodile njegovu ekonomiju, ali nisu odvratile njegovo rukovodstvo od zacrtane politike.

Iako sedmicama nije bilo većih napada ni s jedne strane, malo je naznaka da se rat približava diplomatskom rješenju. Sjedinjene Američke Države traže nove načine da zaustave iranske napade na brodove u Perzijskom zaljevu, kao i novije napade koje iranski saveznici izvode u Crvenom moru.

Prošlo je gotovo šest mjeseci otkako su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran. Poginule su hiljade ljudi, većinom u Iranu i Libanu.

Iako je rat znatno oslabio iranske konvencionalne vojne kapacitete, nanio ekonomsku štetu i doveo do smrti tadašnjeg vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija, Iran je sačuvao dovoljno raketnih i bespilotnih sistema da može napasti susjedne zemlje u Zaljevu i ugroziti tankere u Hormuškom tjesnacu.

Tačno stanje iranskog nuklearnog programa, koji Amerikanci i Izraelci žele potpuno uništiti, i dalje nije poznato.

Uprkos vijestima objavljenim u ponedjeljak, cijene nafte pale su za više od dva dolara po barelu, iako se investitori pripremaju za mogućnost novih poremećaja u snabdijevanju s Bliskog istoka.

Kineska trgovina naftom

Na pitanje zašto nije odmah uveo sankcije Iranu i zašto nije imenovao zemlje koje bi mogle biti obuhvaćene mjerama, Bessent je odgovorio: "Zašto bih želio izazvati kolaps globalnog finansijskog sistema?"

Kazao je da želi dati dovoljno vremena državama i kompanijama da prekinu veze s Iranom.

Bessent je ranije pozvao Kinu na saradnju. Kina je već nekoliko godina najveći kupac iranske nafte, iako je američka blokada iranskih luka, obnovljena sredinom jula, već smanjila izvoz iranske nafte u tu zemlju.

Stručnjaci navode da je Washington oprezan zbog mogućnosti kineske odmazde ukoliko uvede sankcije tamošnjim bankama, posebno uoči razgovora Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga koji se očekuju narednog mjeseca. Posebno osjetljivo pitanje bila bi eventualna ograničenja kineskog izvoza kritičnih minerala.

Upitan u ponedjeljak o kineskim bankama, Bessent je rekao: "Danas želimo jasno poručiti da niko nije izvan domašaja američkih sankcija."

Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da sankcije i taktike pritiska ne pomažu te da će Peking učiniti sve što je potrebno kako bi zaštitio kineske interese.