Hitlerova rodna kuća postala policijska stanica, cilj je spriječiti okupljanje neonacista

Od srijede, 22. jula 2026. godine, na adresi Salzburger Vorstadt 15 u austrijskom gradu Braunau am Inn nalazi se nova policijska stanica i sjedište okružne policijske uprave. Vijest sama po sebi ne bi privukla veliku pažnju da upravo u toj zgradi, u aprilu 1889. godine, nije rođen Adolf Hitler.

Hitler, vođa nacističke Njemačke, odgovoran je za pokretanje Drugog svjetskog rata u kojem su poginule desetine miliona ljudi te za Holokaust, sistematsko ubistvo oko šest miliona Jevreja. Njegovi roditelji živjeli su u iznajmljenom stanu u toj kući svega nekoliko mjeseci prije nego što su se odselili. Tokom narednih decenija zgrada je više puta mijenjala namjenu. Nakon pripajanja Austrije Trećem Reichu 1938. godine, nacistička stranka NSDAP kupila je objekt i pretvorila ga u svoj kulturni centar. Poslije završetka rata kuća je vraćena ranijim vlasnicima, dok ju je država koristila kao biblioteku, školu i radionicu za osobe s invaliditetom.

Vijenac oštećenIncident na komemoraciji atentata na Hitlera, zbog vijenca AfD-a umalo došlo do tuče

Od 2011. godine zgrada je bila prazna, a Republika Austrija je 2016. godine donijela odluku o njenom izvlaštenju kako bi spriječila da postane mjesto okupljanja neonacista. Cilj je, kako su tada naveli, bio "neutralizirati cijelo mjesto".

Obnova od 20 miliona eura i različiti pogledi na budućnost kuće

Austrijsko Ministarstvo unutrašnjih poslova formiralo je Povjerenstvo za historijski ispravan odnos prema rodnoj kući Adolfa Hitlera, koje je trebalo osmisliti buduću namjenu ovog historijski opterećenog objekta. Članovi povjerenstva preporučili su da zgrada dobije socijalno-humanitarnu ili administrativno-državnu funkciju.

Predsjednik Jevrejske općine u Beču i član povjerenstva Oskar Deutsch još je 2023. godine izjavio da je osnovni cilj bio spriječiti da kuća postane mjesto okupljanja nacista. Istakao je da je policijska stanica institucija demokratske pravne države čiji je zadatak, između ostalog, suzbijanje neonacističkih aktivnosti.

Ipak, istraživanje javnog mnijenja iz 2023. godine pokazalo je da se svega šest posto Austrijanaca slagalo s idejom da se policija useli u ovaj objekt. Historičar Oliver Rathkolb, također član povjerenstva, naveo je da su kao prvo rješenje predlagali humanitarnu organizaciju Volkshilfe, ali da je ona to odbila. Dodao je da će prisustvo policije odvratiti Hitlerove obožavaoce od fotografiranja i snimanja selfija ispred potpuno obnovljene kuće.

Za obnovu objekta država je izdvojila oko 20 miliona eura. Zgrada je dobila potpuno novo i vrlo jednostavno pročelje, bez informativne ploče. Stručno povjerenstvo predlagalo je i premještanje spomen-kamena iz koncentracionog logora Mauthausen, na kojem piše: "Za mir, slobodu i demokratiju. Nikada više fašizam. Milioni mrtvih opominju." Međutim, općinske vlasti odlučile su da kamen ostane na dosadašnjoj lokaciji ispred kuće.

Građani podijeljeni, dio stručnjaka kritikovao odluku

Među stanovnicima Braunaua odluka je izazvala različite reakcije. Evelin Doll, glasnogovornica građanske inicijative "Diskurs Hitlerhaus", smatra da je propuštena jedinstvena prilika da se rodna kuća jednog od najvećih masovnih ubica u historiji iskoristi na trajan i historijski odgovoran način. Naglasila je da Braunau nije odgovoran za činjenicu da je Hitler tamo rođen, ali da će grad zauvijek biti povezan s tom činjenicom. Podsjetila je da su tokom posljednjih 25 godina postojale brojne inicijative da se kuća pretvori u mjesto susreta posvećeno miru, slobodi, demokratiji i toleranciji, ali da nijedna nije prihvaćena. Istovremeno je ukazala i na problematičnu ulogu policije tokom nacističkog režima.

Nakon što je Hitler 1936. godine imenovao Heinricha Himmlera za šefa njemačke policije, policija i SS djelovali su sve prisnije, dok je Gestapo postao jedan od glavnih instrumenata nacističkog terora, progona političkih protivnika i drugih zločina.

Predsjednik Udruženja za savremenu historiju Braunaua Florian Kotanko smatra da takve paralele nisu opravdane. Istakao je da Austrija danas živi u demokratskoj pravnoj državi, da je policija jedna od njenih institucija i da postoji odgovornost za eventualne zloupotrebe ili nezakonito postupanje policijskih službenika. Govoreći o odluci da se policija useli u Hitlerovu rodnu kuću, kratko je poručio da je vlasnik objekta, Republika Austrija, donio takvu odluku.

Policija i u Hitlerovoj posljednjoj adresi u Njemačkoj

Sličan model primijenjen je i u Minhenu. Na Hitlerovoj posljednjoj prijavljenoj adresi u Njemačkoj, u zgradi na Prinzregentenplatzu 16, od 1998. godine također djeluje policijska stanica. 

Objekt je nakon Hitlerove smrti služio različitim administrativnim institucijama, a posljednjih godina povremeno se otvara za posebne događaje kako bi se pokazalo da danas predstavlja mjesto demokratskih vrijednosti.

Austrija i dalje vodi raspravu o nacističkoj prošlosti

Austrija se decenijama suočava s pitanjem vlastite odgovornosti za zločine iz perioda nacionalsocijalizma. Iako je dugo dominirao narativ da je zemlja bila prva Hitlerova žrtva, historijske činjenice pokazuju da su brojni Austrijanci podržali Anschluss 1938. godine, učestvovali u Holokaustu te u ratnim zločinima koje je Wehrmacht počinio, uključujući i one na Balkanu.

Tokom nacističke vladavine ubijeno je oko 65.000 austrijskih Jevreja, dok je približno 130.000 bilo prisiljeno napustiti zemlju. Ozbiljnije preispitivanje te prošlosti započelo je tek osamdesetih godina prošlog stoljeća nakon emitiranja američke televizijske serije Holokaust, ali i afere oko tadašnjeg generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i predsjednika Austrije Kurta Waldheima, kada je javnost saznala za njegovu ratnu prošlost kao oficira Wehrmachta u Jugoslaviji.

U međuvremenu je desno-populistička Slobodarska stranka Austrije (FPÖ), koju su 1956. godine osnovali bivši nacisti, osvojila najviše glasova na parlamentarnim izborima 2024. godine, ali nije uspjela formirati vladu. Prema reprezentativnom internetskom istraživanju provedenom 2025. godine za konzervativno-desni časopis Pragmaticus, 39 posto ispitanih Austrijanaca slaže se ili uglavnom slaže s tvrdnjom da bi "konačno trebalo staviti tačku na bavljenje nacionalsocijalizmom".