Evropa na koljenima zbog vrućina, nakon 16.000 smrti poslali važno upozorenje

Više od 16.000 dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s ovogodišnjim ekstremnim vrućinama potaknulo je Evropsku uniju da upozori kako su zdravstveni sistemi i institucije u mnogim državama i dalje nedovoljno pripremljeni za sve češće i intenzivnije toplotne valove. Evropski odbor za zdravstvenu sigurnost poručuje da je potrebno napustiti praksu reagovanja tek kada nastupi krizna situacija i usmjeriti se na sistemsko, dugoročno planiranje.

Preporuke odbora usvojene su 30. jula s ciljem jačanja otpornosti Evrope na posljedice klimatskih promjena, za koje se očekuje da će dodatno povećati učestalost i intenzitet ekstremnih vrućina. U dokumentu se navodi da je Evropa kontinent koji se zagrijava najbrže na svijetu te da odgovor na ovaj izazov mora uključivati koordinisano djelovanje svih nivoa vlasti i cijelog društva, uz kombinaciju kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera.

EU traži jači odgovorEvropa u plamenu: Francuska i Španija još gase požare, a novi toplotni val stiže

U mišljenju odbora ističe se da posljedice visokih temperatura ne podrazumijevaju samo rizik od toplotnog udara. Dugotrajni periodi ekstremnih vrućina povećavaju smrtnost, pogoršavaju postojeća zdravstvena stanja i dodatno opterećuju zdravstvene sisteme. Istovremeno ostavljaju posljedice na biljni i životinjski svijet, što se indirektno odražava na egzistenciju stanovništva i mentalno zdravlje.

Toplotni valovi povećavaju i opasnost od šumskih požara, što dodatno ugrožava javno zdravlje zbog pogoršanog kvaliteta zraka, oštećenja ključne infrastrukture i degradacije okoliša. Među najugroženijim grupama stanovništva izdvajaju se starije osobe, djeca, trudnice, hronični bolesnici, radnici koji posao obavljaju na otvorenom, kao i druge ranjive kategorije.

Evropski odbor za zdravstvenu sigurnost preporučuje državama članicama da unaprijede koordinaciju između državnih institucija i javnih službi, redovno ažuriraju akcione planove za zaštitu zdravlja tokom toplotnih valova te ih izrađuju zajednički stručnjaci iz oblasti javnog zdravstva i civilne zaštite. Također poziva na efikasniju razmjenu informacija kroz Sistem Evropske unije za rano upozoravanje i odgovor, kao i na donošenje mjera zasnovanih na dokazima radi bolje zaštite djece, radnika izloženih visokim temperaturama i učesnika velikih javnih događaja.

Među preporukama su i dodatna edukacija zdravstvenih radnika radi lakšeg prepoznavanja i liječenja bolesti povezanih s ekstremnim vrućinama, unapređenje javne komunikacije kroz višejezične savjete namijenjene turistima, sezonskim i prekograničnim radnicima te zaposlenima u sektoru saobraćaja. Odbor traži i otklanjanje nedostataka u prikupljanju podataka te jačanje naučnih saznanja o zdravstvenim posljedicama toplotnih valova kroz Evropski opservatorij za klimu i zdravlje.

Ove preporuke objavljene su uoči predstavljanja Evropskog integrisanog okvira za klimatsku otpornost, koji Evropska komisija planira predstaviti do kraja 2026. godine, a čiji je cilj dodatno unaprijediti spremnost Evropske unije na klimatske rizike, uključujući ekstremne vrućine.