Europa pred novim problemom: Suša bi ove zime mogla ugroziti opskrbu hranom

Europa pred novim problemom: Suša bi ove zime mogla ugroziti opskrbu hranom

Suša / Mark Stebnicki / Pexels

Fena |

Suša je ove godine pogodila i dijelove kontinenta koji se ranije nisu suočavali s ovakvim problemima

Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-u

Sve izraženije suše, pad vodostaja rijeka i slabiji poljoprivredni prinosi predstavljaju sve veći rizik za Evropu, upozorava Evropska agencija za okoliš. 

Njena izvršna direktorica Leena Ylä-Mononen navodi da bi posljedice ovogodišnje suše mogle biti vidljive već tokom zime, kroz probleme u opskrbi hranom i veće cijene, dok dugoročno klimatske promjene mogu učiniti pojedine poljoprivredne površine neodrživima.

Nastavak vijesti ispod oglasa
 Toplotni talas i suša podpalili zemlju: Za nekoliko sati izbilo 39 novih šumskih požara
KRIZA U GRČKOJ Toplotni talas i suša podpalili zemlju: Za nekoliko sati izbilo 39 novih šumskih požara

Evropa se suočava sa sve ozbiljnijim posljedicama suše, a problem više nije ograničen samo na tradicionalno sušna područja Mediterana. Prema podacima Zajedničkog istraživačkog centra Evropske unije, suša je ove godine zahvatila gotovo polovinu teritorija Evropske unije i Velike Britanije. Posebno su pogođene Ukrajina i Mađarska, dok su neuobičajeno sušni uslovi zabilježeni i u Velikoj Britaniji i Finskoj.

Iz Evropske agencije za okoliš upozoravaju da bi slabiji prinosi i kašnjenje žetve mogli izazvati probleme u opskrbi hranom već ove zime. Istovremeno, ekstremne vrućine i nedostatak vode sve više ugrožavaju poljoprivredu, energetiku i saobraćajnu infrastrukturu. U najsušnijim dijelovima južne Evrope neke kulture bi u budućnosti mogle postati neodržive, čak i uz intenzivnije navodnjavanje, zbog nedostatka dostupne vode.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Problem bi se mogao dodatno produbiti ako evropske zemlje ne počnu ozbiljnije ulagati u prilagodbu klimatskim promjenama. Prema procjenama EEA, suša čini 54 posto poljoprivrednih gubitaka u Evropskoj uniji, dok obilne kiše uzrokuju 21 posto, mraz 16, a grad devet posto. Godišnji troškovi prilagodbe u poljoprivredi, energetici i saobraćaju do 2050. godine mogli bi iznositi između 53 i 137 milijardi eura.

Iz EEA zato poručuju da Evropa mora istovremeno smanjivati emisije štetnih gasova i ulagati u prilagodbu posljedicama klimatskih promjena koje su već prisutne. Odgađanje takvih ulaganja, upozoravaju, u budućnosti bi moglo značiti znatno veće troškove.

Komentari (0)

Nema komentara

Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.

Prijavi se na naš newsletter!