CNN: Trumpov veliki plan protiv Irana mogao bi pasti zbog jednog poteza Kine

Kada je ministar finansija SAD-a Scott Bessent predstavio "Operaciju ekonomski izopćenik", zaprijetivši novim sankcijama koje bi mogle nanijeti veliku štetu zemljama koje odbiju prekinuti poslovanje s Iranom, nije imenovao državu koja bi mogla odlučiti o uspjehu ili neuspjehu tog plana - Kinu, stoji u analizi CNN-a.

Druga najveća svjetska ekonomija već dugo predstavlja ključnu ekonomsku podršku Teheranu. Kina kupuje ogromnu većinu iranskog izvoza nafte, čija je vrijednost prošle godine procijenjena na desetine milijardi američkih dolara, a značajna je i trgovina drugim proizvodima.

Međutim, pridobiti Peking za najnoviji pokušaj Bijele kuće da pokori iransko rukovodstvo, koje i nakon gotovo šest mjeseci rata ostaje prkosno, bit će izuzetno težak zadatak, tvrdi CNN-ova Simone McCarthy.

Izignorisao sveWSJ: Cijeli državni vrh je upozoravao Trumpa da ne napada Iran ali on je to uradio

Peking kategorički odbacuje ono što naziva "jednostranim" sankcijama SAD-a i već dugo brani svoje pravo na redovnu trgovinu s partnerima poput Irana i Rusije. Kina također procjenjuje da bi Washington bio oprezan kada je riječ o izazivanju šireg ekonomskog sukoba koji bi nanio štetu objema državama, posebno uoči izbora na polovini predsjedničkog mandata u SAD-u.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova u utorak je, nakon Bessentove konferencije za novinare, obećalo da će preduzeti "sve neophodne mjere" kako bi zaštitilo svoja "legitimna prava i interese" pred prijetnjama sankcijama SAD-a.

- Ekonomski rat i maksimalni pritisak neće pomoći u rješavanju problema. Oni će samo dodatno pojačati tenzije i sukobe, stvoriti rizik od prelijevanja krize te poremetiti globalni ekonomski i finansijski poredak, rekao je glasnogovornik Ministarstva Lin Jian.

Bessentova prijetnja dolazi i uoči dugo očekivane posjete kineskog lidera Xi Jinpinga Sjedinjenim Američkim Državama sljedećeg mjeseca. Tokom te posjete dvije strane mogle bi ostvariti napredak u produženju važnog trgovinskog primirja koje bi trebalo isteći kasnije ove jeseni.

Predsjednik SAD-a Donald Trump ranije je izjavio da tokom majskog sastanka sa Xijem nije tražio "nikakve usluge" u vezi s Iranom. Ako je ta izjava tačna, Peking bi je vjerovatno mogao protumačiti kao znak očaja SAD-a da okonča sukob.

Objema državama sada preostaje pažljivo procijeniti kako će postupati tokom perioda koji je Bessent opisao kao vrijeme "tihe diplomatije". To bi, zapravo, podrazumijevalo privatno upućivanje ultimatuma ekonomskim partnerima Irana, koje ministar finansija nije posebno imenovao na konferenciji za novinare.

Kineski analitičari smatraju da Washington ima veoma malo prostora za ostvarenje svojih zahtjeva.

- Kina vjerovatno neće prihvatiti situaciju u kojoj Washington određuje s kojim trećim zemljama kineske kompanije mogu legalno trgovati, rekao je Zhao Long, direktor Instituta za međunarodne strateške i sigurnosne studije pri Šangajskom institutu za međunarodne studije.

"Time bi bio uspostavljen presedan prema kojem američke sekundarne sankcije mogu efektivno određivati kineske trgovinske odnose s trećim zemljama."

Šta bi Washington mogao učiniti

Kina uvozi iransku naftu koristeći prikriveni sistem koji je namjerno izoliran od američkog dolarskog sistema, ali i od sankcija.

Privatne rafinerije, poznate kao "čajnici", kupuju i prerađuju iransku sirovu naftu koja je pod sankcijama SAD-a, oslanjajući se na mrežu luka, finansijskih institucija i tankera koji su često na sličan način zaštićeni od međunarodne izloženosti.

Kina te kupovine već godinama ne evidentira u zvaničnim podacima, odnosno otkako su SAD ponovo uvele sankcije Iranu nakon što se prva Trumpova administracija povukla iz iranskog nuklearnog sporazuma postignutog za vrijeme Baracka Obame.

Ipak, analitičari tvrde da postoje određene tačke na kojima bi se mogao izvršiti pritisak.

- Kada pogledate vlasničku strukturu tih subjekata, ustanovit ćete da su mnogi direktno ili indirektno u vlasništvu velikih kineskih državnih kompanija koje su snažno integrirane u sistem američkog dolara rekao je Max Meizlish, viši istraživački analitičar Fondacije za odbranu demokratija, think tanka sa sjedištem u Washingtonu.

- Uvođenjem sankcija njihovim podružnicama SAD može izvršiti pritisak na matične kompanije da se povuku iz vlasništva, jer bi u suprotnom mogle biti označene kao subjekti koji direktno ili indirektno pružaju podršku sankcioniranim kompanijama, dodao je.

Bessent je ranije ove godine rekao da je Washington uputio upozorenja dvjema neimenovanim kineskim bankama zbog njihove uloge u transakcijama povezanim s Iranom.

Kada su ga tokom konferencije za novinare u ponedjeljak pitali kakve bi mjere SAD mogle preduzeti protiv kineskih banaka i brodarskih kompanija koje se ne budu pridržavale američkih zahtjeva, odgovorio je da "niko nije iznad" sankcija SAD-a.

Uprkos oštroj retorici, Peking je već vidio kako SAD prijete sveobuhvatnim sankcijama, a zatim od njih odustaju. Kina također zna da je Washington itekako svjestan značajne ekonomske moći koju Peking ima nad SAD-om, posebno zbog njegove kontrole nad globalnim snabdijevanjem strateški važnim rijetkim zemnim elementima.

- Ako bi Washington prešao tu granicu i uveo sankcije velikim kineskim bankama, Peking bi gotovo sigurno odgovorio, a politička atmosfera pred samit Trumpa i Xija naglo bi se pogoršala, rekao je Sun Chenghao, viši saradnik Centra za međunarodnu sigurnost i strategiju Univerziteta Tsinghua u Pekingu.

Takav potez ne bi automatski doveo do otkazivanja njihovog sastanka, ali bi, prema njegovim riječima, "pretvorio samit posvećen stabilizaciji odnosa u sastanak usmjeren na kontrolu štete".

Samit u središtu proračuna

Obje strane procjenjivat će kako bi eventualna eskalacija mogla utjecati na predstojeći samit, za koji se očekuje da će biti prva Xijeva državna posjeta SAD-u u posljednjih 11 godina.

Iako Peking neće željeti da ostavi utisak da sarađuje u provođenju režima sankcija kojem se protivi, mogao bi povući određene pažljivo odmjerene poteze. Među njima su tiho smanjenje kupovine iranske nafte, pojačavanje političkih poruka Teheranu i intenziviranje napora kojima bi se Iran pozvao na suzdržanost.

Kineska kupovina iranske nafte već je znatno smanjena u odnosu na prošlu godinu jer je blokada SAD-a ograničila izvoz iranske sirove nafte.

Kineski analitičari posljednjih sedmica također ukazuju na određena podudaranja interesa Washingtona i Pekinga, naročito kada je riječ o ponovnom uspostavljanju trgovinskih tokova kroz Hormuški moreuz, koji su ozbiljno otežani zbog sukoba, kao i obnovi šire regionalne stabilnosti koja pogoduje trgovini.

Peking je posljednjih dana ponovo pojačao poruke kojima poziva na suzdržanost i uspostavljanje normalnog saobraćaja kroz moreuz.

U zajedničkoj izjavi nakon sastanka s jordanskim kraljem Abdullahom II u Pekingu u ponedjeljak, Xi je pozvao na obnovu "normalnog prolaska" kroz moreuz i pronalaženje "sveobuhvatnog rješenja" za sukob.

Zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova Miao Deyu prošle sedmice je, tokom razgovora s iranskim zvaničnicima u Pekingu, rekao da je Kina "aktivno posvećena podsticanju mirovnih pregovora".

Peking je, ipak, pokazao oprez prema preuzimanju direktne posredničke uloge u sukobu. Umjesto toga, radije zauzima položaj iz kojeg štiti vlastite ekonomske interese i gradi sliku Kine kao stabilne sile koja podržava regionalni mir, nasuprot promjenjivim stavovima Washingtona.

Svaka saradnja sa SAD-om na obnavljanju mira u regiji "ne bi trebala biti svedena na činjenje usluge Trumpu", rekao je Zhao iz Šangaja.

- Peking je spreman doprinijeti okončanju krize, ali nije spreman postati instrument Washingtonove strategije maksimalnog pritiska, dodao je..