Američki izbori mogli bi promijeniti sudbinu Ukrajine, ali Trump ima adut

Američki kongresni izbori, koji će biti održani u utorak, 3. novembra, mogli bi promijeniti odnos Washingtona prema Ukrajini, ali čak ni eventualna pobjeda demokrata ne bi značila da će predsjednik Donald Trump morati odustati od svoje dosadašnje politike prema Kijevu i Moskvi. Ukrajina izbore dočekuje u trenutku pogoršanih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, nakon višemjesečnog pritiska Trumpove administracije i odluka koje su izazvale kritike u Kijevu, evropskim prijestolnicama, ali i među američkim kongresmenima.

Trump je posljednjih mjeseci ublažio pojedine sankcije Rusiji i omogućio uvoz ruskog dizela, dok istovremeno od Ukrajine zahtijeva obustavljanje napada na ruske rafinerije. Kijev se suočava i s povremenim prekidima obavještajne podrške te problemima u isporuci sistema protivzračne odbrane Patriot. Prema analizi koju je objavio The Kyiv Independent, američki predsjednik pojačavao je pritisak na Ukrajinu i uoči izbora, što se tumači kao pokušaj ostvarivanja političke koristi pred glasanje.

ODBRAMBENA SARADNJAUkrajina i EU planiraju zajedničku proizvodnju oružja vrijednu milijardu eura

Demokrati bi mogli ojačati podršku Ukrajini

Američki birači odlučivat će o svih 435 mjesta u Predstavničkom domu Kongresa, kao i o približno trećini od ukupno 100 mjesta u Senatu. Prema procjenama uoči izbora, demokrati imaju mogućnost da prvi put nakon 2020. godine preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom. U Senatu je njihov put do većine znatno složeniji, a samo sedam izbornih utrka smatra se potpuno neizvjesnim. Eventualna demokratska većina mogla bi donijeti snažniji kongresni nadzor nad Trumpovim odlukama i otvoriti prostor za dodatnu pomoć Ukrajini, kao i za strožije sankcije Rusiji.

Međutim, čak i ako demokrati osvoje 51 mjesto u Senatu, za usvajanje pojedinih važnih zakona bila bi im potrebna podrška republikanaca. Razlog je takozvani filibuster, proceduralno pravilo koje u Senatu za okončanje rasprave o većini zakona u praksi zahtijeva podršku najmanje 60 senatora. Da dogovor između dvije stranke nije nemoguć, pokazalo se u augustu, kada je zakon koji je predložio pokojni republikanski senator Lindsey Graham dobio podršku 86 senatora. Ipak, stručnjak za američku vanjsku politiku James M. Lindsay iz Vijeća za vanjske odnose upozorava da takva saradnja nije zagarantovana.

"U današnjem izrazito polariziranom političkom okruženju većina zastupnika oklijeva suprotstaviti se predsjedniku iz vlastite stranke, čak i kada se ne slažu s njegovim odlukama", izjavio je Lindsay za The Kyiv Independent.

Trump može blokirati i zakone koje podrži Kongres

Čak i kada bi demokrati osigurali dovoljno glasova za dodatnu vojnu pomoć Ukrajini ili nove sankcije Rusiji, Trump bi mogao iskoristiti pravo predsjedničkog veta. Za poništavanje veta potrebna je dvotrećinska većina u oba doma Kongresa, što predstavlja znatno veću prepreku od običnog usvajanja zakona.

"Kongres rijetko uspijeva poništiti predsjednički veto, pogotovo u vanjskoj politici", objašnjava Lindsay.

Ipak, postoje načini na koje bi kongresmeni mogli pokušati ograničiti predsjednikove odluke. Jedna od mogućnosti bila bi uključivanje odredbi o pomoći Ukrajini u zakone koje je teško odbiti, poput budžeta za odbranu ili Zakona o odobrenju nacionalne odbrane (NDAA).

Daniel Hamilton, stručnjak za vanjsku politiku s Instituta Brookings, smatra da bi se Trump tako našao pred izborom da prihvati predložene mjere ili blokira zakon kojim se finansira čitavo Ministarstvo odbrane. Time bi kongresmeni, prema Hamiltonovim riječima, "izazvali Trumpa da uloži veto".

"Malo je vjerovatno da bi to učinio jer se tim zakonima finansira cijelo Ministarstvo odbrane", ocijenio je Hamilton.

Međutim, čak ni predsjednički potpis ne garantuje da će zakonske odredbe biti provedene onako kako je Kongres zamislio.

Kongres je već odobrio pomoć, ali je ona kasnila

Primjeri iz posljednjih mjeseci pokazuju da Trumpova administracija može značajno utjecati na provođenje odluka Kongresa. Zakon o sankcijama Rusiji, koji je zagovarao Lindsey Graham, usvojen je i potpisan u septembru. Ipak, Trump nije pooštrio politiku prema Moskvi. Naprotiv, 16. oktobra odobrio je široko izuzeće od sankcija predviđenih tim zakonom, nekoliko dana nakon što je Ministarstvo finansija ukinulo ograničenja za kupovinu ruskog dizela. Slična situacija dogodila se i s vojnom pomoći Ukrajini.

Pentagon je tokom ove godine mjesecima odgađao isplatu 400 miliona dolara, iako je Kongres prethodno odobrio ta sredstva. Takvi slučajevi pokazuju razliku između zakonodavnih ovlasti Kongresa i provođenja odluka koje ostaje u nadležnosti izvršne vlasti. S druge strane, Kongres je ranije pokazao da može usporiti američku pomoć Ukrajini. Dok je predsjednik bio Joe Biden, Predstavnički dom pod kontrolom republikanaca mjesecima je blokirao važan paket pomoći.

Posljedica je bila ozbiljna nestašica municije za ukrajinsku vojsku krajem 2023. i početkom 2024. godine. Međutim, eventualni sukob demokratskog Predstavničkog doma i Trumpa ne bi imao potpuno isti učinak. 

"Određene predsjedničke ovlasti, poput odluka o tome kada, s kim i o čemu pregovarati, izvan su dosega Kongresa", objasnio je Lindsay.

Upravo je Trump u februaru 2025. godine u Ovalnom uredu imao sukob s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a nekoliko mjeseci kasnije ugostio je ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci, čime je prekinuo njegovu diplomatsku izolaciju.

"Demokratski Predstavnički dom može se protiviti diplomatiji Donalda Trumpa s Rusijom, ali ga ne može prisiliti da je promijeni", zaključio je Lindsay.

Pod istragama bi se mogli naći Musk i Trumpovi saradnici

Osim donošenja zakona, demokratska većina u Kongresu omogućila bi stranci da preuzme kontrolu nad važnim parlamentarnim odborima. To bi značilo i mogućnost pokretanja istraga, zahtijevanja dokumentacije te pozivanja zvaničnika na saslušanja uz obavezu njihovog odazivanja.

Hamilton smatra da bi demokrati te ovlasti mogli iskoristiti za pokretanje istraga o aktivnostima pojedinih ljudi iz Trumpovog okruženja. Među njima su Elon Musk, osnivač SpaceX-a, ministar odbrane Pete Hegseth te predsjednikovi mirovni izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner.

Musk se suočava s optužbama da je privremeno ograničavao korištenje Starlinka u Ukrajini, dok se Hegsetha povezuje s kašnjenjem isporuka raketa za sisteme Patriot. Witkoff i Kushner kritizirani su zbog promoviranja mirovnih prijedloga za koje njihovi protivnici smatraju da idu u korist Moskvi.

Demokratski kongresmen iz Kalifornije Mike Levin najavio je da bi njegova stranka koristila sve raspoložive mehanizme za nadzor administracije.

"Iskoristit ćemo svaki zakonodavni i nadzorni alat koji nam stoji na raspolaganju kako bismo administraciju pozvali na odgovornost i osigurali da Ukrajina dobije sigurnosnu pomoć potrebnu za odbranu", rekao je Levin.

Dodao je da bi eventualni tajni dogovori s Kremljom, prekidi razmjene obavještajnih podataka i problemi s korištenjem Starlinka bili pod "rigoroznim nadzorom" ukoliko demokrati preuzmu predsjedavanje kongresnim odborima.

Demokratska većina u Predstavničkom domu otvorila bi i mogućnost pokretanja postupka opoziva, uključujući potencijalno treći takav postupak protiv Trumpa. Međutim, pokretanje opoziva ne bi automatski značilo i njegovu smjenu, jer je za osudu i uklanjanje predsjednika s funkcije potrebna dvotrećinska većina u Senatu.

Demokrati najavljuju strožije mjere prema Rusiji

Gregory Meeks, vodeći demokratski član Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma, najavio je saradnju s kongresmenima obiju stranaka kako bi se osigurala daljnja podrška Ukrajini. Prema njegovim riječima, cilj je usvajanje zakona koji bi "prisilili Trumpovu administraciju da Ukrajini pruži sigurnosnu, ekonomsku i obavještajnu podršku potrebnu za odbranu od Putinove brutalne i nezakonite invazije".

Meeks je najavio i pokušaj izmjena zakona o sankcijama Rusiji, poznatog kao Grahamov zakon. Kazao je da će raditi na njegovom "popravljanju" kako bi se "predsjedniku Trumpu onemogućilo da jednostrano uvozi ruske energente i potkopava američke nacionalne interese". Ove najave dolaze nakon što su Trumpove odluke o ublažavanju ekonomskog pritiska na Rusiju izazvale protivljenje i pojedinih republikanskih kongresmena.

Ukrajina ipak nije među glavnim prioritetima

Uprkos najavama snažnije podrške Kijevu, Ukrajina nije u vrhu demokratskog plana za prvih 100 dana nakon eventualnog preuzimanja kontrole nad Kongresom. Stranka se prvenstveno namjerava baviti pitanjima koja neposredno pogađaju američke birače, među kojima su troškovi života i nastojanja da se ograniči rat s Iranom, koji je doprinio rastu inflacije i cijena energenata. Zbog toga analitičari upozoravaju da promjena većine u Kongresu ne mora značiti i suštinsku promjenu američke vanjske politike.

Hamilton smatra da bi Trump, suočen s jačim ograničenjima na unutrašnjopolitičkom planu, mogao dodatnu pažnju usmjeriti prema međunarodnim odnosima.

"Historijski gledano, predsjednici se u takvoj situaciji okreću vanjskoj politici. Zato je vjerovatno da će Trump biti još agresivniji u nekim inicijativama, što bi moglo uključivati saradnju s Putinom i Xi Jinpingom na štetu Ukrajine i Evrope", ocijenio je Hamilton.

Prema njegovoj procjeni, Kongres pod kontrolom demokrata pokušao bi ograničiti takve poteze, ali bi ishod njihovog sukoba zavisio od konkretnih pitanja. Lindsay također smatra da Trump ne pokazuje zabrinutost zbog negativnih reakcija na svoje vanjskopolitičke odluke, uključujući dogovor o ruskom dizelu i ublažavanje sankcija.

Budući da se više ne može kandidovati za predsjednika, prema njegovoj procjeni, Trump ima još manje razloga da svoju politiku prilagođava očekivanjima birača.

"To nisu odluke predsjednika koji se ravna prema političkim trendovima", zaključio je Lindsay.

Američki izbori tako bi mogli donijeti snažniji kongresni nadzor nad odnosima Washingtona i Moskve te otvoriti prostor za nove inicijative u korist Ukrajine. Ipak, ključne odluke o diplomatskim pregovorima, odnosima s Putinom i provođenju američke vanjske politike i nakon izbora ostat će u rukama predsjednika Trumpa.