Skenderija je važna kao Vijećnica i Stari most, ali odgovora od Vlade KS-a nema

Dokument „Skenderija 2040 - strateški razvojni okvir“ Uprava Centra Skenderija, na čelu sa direktorom Šenajom Avdićem, prije nekoliko mjeseci dostavila je Vladi Kantona Sarajevo.

Riječ je o prijedlogu dugoročnog razvoja kompleksa koji bi trebao ponuditi odgovor na pitanje šta učiniti sa Skenderijom u narednim decenijama. Odgovora od Vlade KS-a, međutim, još nema.

Dokument predviđa četiri faze: od nezavisne stručne validacije postojećeg stanja i ranijih analiza, preko ispitivanja međunarodnog investicionog tržišta i izrade Master plana, do definiranja mogućih investicionih i finansijskih modela.

Avdić u razgovoru za Oslobodjenje.ba kaže da je cilj ovog dokumenta da kroz Razvojnu strategiju i Master plan Vladi ponuditi stručnu osnovu da odluke o budućnosti Skenderije donosi na temelju jasnih razvojnih scenarija i dugoročnog javnog interesa.

Trgovke i Ledena dvorana

U maju ste rekli da Vlada KS-a mora „presjeći“ i odlučiti šta želi sa Skenderijom. Nakon toga ste predstavili Koncept SKENDERIJA 2040. Šta kažu iz Vlade?

- Do danas nismo dobili zvaničan odgovor, ali sam optimista da će nova Vlada ozbiljno razmotriti inicijativu SKENDERIJA 2040. Mislim da je sazrelo vrijeme da pitanje budućnosti Skenderije podignemo iznad pojedinačnih projekata i kratkoročnih rješenja i postavimo ga kao jedno od važnih razvojnih pitanja Sarajeva.
Skenderija je previše važna za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu da bi se njena budućnost određivala kroz pojedinačne intervencije. Vjerujem da imamo priliku da zajedno sa Vladom, strukom i javnošću definiramo šta Skenderija treba biti u narednim decenijama, a zatim taj pravac pretvorimo u konkretne i ostvarive projekte.

Postoji li danas politička odluka o budućnosti kompleksa?

- Mislim da smo danas bliže trenutku kada možemo definirati dugoročni pravac razvoja Skenderije. Najvažniji naredni korak nije unaprijed odlučiti šta će se i gdje graditi, nego pokrenuti ozbiljan i stručan proces planiranja njene budućnosti. Optimista sam da za takav pristup možemo dobiti institucionalnu podršku.
 

Zašto parcijalne sanacije više nisu dovoljne i šta bi donijeli Strategija i Master plan?

- Parcijalne sanacije su neophodne i mi ih radimo. Ali možete obnoviti mokre čvorove, rasvjetu, dio platoa, café ili svlačionice, a da i dalje nemate odgovor kako kompleks od približno 75.000 kvadratnih metara treba funkcionisati za 20 godina.

Istovremeno, moramo konačno riješiti pitanja koja su godinama otvorena, uklanjanje trgovki i budućnost Ledene dvorane, koja čeka rješenje još od urušavanja 2012.

Strategija treba definirati razvojni i ekonomski model Skenderije, a Master plan prostor, infrastrukturu, prioritete i faze investicija. Cilj je preći sa parcijalnih rješenja na planski razvoj.
 

Arhitekti Amir Vuk Zec i Hasan Ćemalović pozitivno su ocijenili Koncept, ali su iznijeli i kritike, posebno u vezi sa zgradom Vlade. Kako ih komentarišete?

- Pozitivno. Upravo takvu stručnu raspravu sam želio otvoriti. Zgrada Vlade nije plan. Hotel nije plan. Bazen nije plan. To su mogućnosti koje treba analizirati.

Ako struka pokaže da određena ideja nije dobra za Skenderiju i Sarajevo, ne treba je realizovati. Upravo zato nam treba Master plan, da odluke donosimo na osnovu stručnih, urbanističkih, ekonomskih i saobraćajnih analiza.
 

Znači li spominjanje međunarodnih investitora i javno-privatnog partnerstva pripremu za ulazak privatnog kapitala u Skenderiju?

- SKENDERIJA 2040 nije plan privatizacije. Javni interes i vlasništvo moraju biti zaštićeni. Istovremeno, ne treba unaprijed odbacivati modele saradnje sa privatnim kapitalom, međunarodnim finansijskim institucijama ili razvojnim fondovima. Prvo treba definirati javni interes, a zatim analizirati moguće modele finansiranja, uz jasna i transparentna pravila.
 

Skenderija je politički osjetljiva tema. Da li strah od reakcije javnosti otežava donošenje dugoročnih odluka?

- Skenderija nije samo nekretnina. Ona je dio identiteta Sarajeva i Bosne i Hercegovine i uspomena nekoliko generacija.

Često kažem da smo kao društvo s pravom prepoznali značaj obnove Starog mosta u Mostaru i sarajevske Vijećnice. Po svom historijskom, sportskom, kulturnom, privrednom i urbanom značaju, Skenderija zaslužuje najmanje jednaku pažnju.

Vjerujem da je sada vrijeme da sa istom ozbiljnošću pristupimo i njenoj obnovi i budućnosti. Zato nam trebaju struka, transparentnost i otvorena javna rasprava kao osnova za odgovorne dugoročne odluke.

Koliko je realno govoriti o Skenderiji 2040 dok nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi i stabilno finansiranje?

- Moramo raditi paralelno na dva kolosijeka. Danas treba rješavati imovinsko-pravne odnose, stabilizirati finansiranje, modernizirati postojeće kapacitete i razvijati programe koji Skenderiju čine aktivnim i ekonomski održivijim centrom sporta, kulture i privrede.

Upravo zato želimo i da KK Bosna svoje utakmice igra u modernoj dvorani “Mirza Delibašić”, tamo gdje je ispisan veliki dio historije i Kluba i Skenderije.

Istovremeno moramo znati gdje želimo biti za deset ili 15 godina. SKENDERIJA 2040 nije zamjena za ono što radimo danas, nego okvir koji današnje investicije povezuje s dugoročnim razvojem. Dok razvijamo Skenderiju budućnosti, Skenderija danas mora živjeti, raditi i stvarati novu vrijednost za Sarajevo.
 

Modernizacija sadržaja

Ako Vlada KS-a prihvati inicijativu, šta je prvi korak i kada građani mogu očekivati rezultate?

- Optimista sam da će Vlada prepoznati vrijednost ove inicijative i da ćemo zajedno napraviti naredni korak. To je formalno pokretanje procesa i formiranje interdisciplinarnog stručnog tima za izradu Razvojne strategije i Master plana. Skenderija je spremna nastaviti već započeti posao i inicijativu pretvoriti u konkretan i provediv razvojni proces.

Građani, međutim, ne trebaju čekati 2040. Modernizacija postojećih sadržaja treba teći paralelno s pripremom velikih razvojnih projekata. Moj cilj je inicirati jasan i održiv pravac razvoja, zasnovan na struci i dugoročnim potrebama Sarajeva, i zajedno sa relevantnim institucijama taj proces dovesti do konkretnih rezultata.