U Zagrebu u utorak antiratni skup pod nazivom "Zločini u Oluji su odgovornost svih nas"

Centar za žene žrtve rata - ROSA, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije - UDIK (Sarajevo), Centar za građansku hrabrost, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću i Ženska mreža Hrvatske u utorak će u Zagrebu održati antiratni skup pod nazivom "Zločini u Oluji su odgovornost svih nas".

Skup je zakazan u 11 sati, a povod je 31. godišnjica akcije Oluja kojom je Vojska Hrvatske početkom augusta 1995. godine oslobodila okupiranu teritoriju i slomila tzv. Republiku Srpsku Krajinu, paradržavu koja su pobunjeni Srbi iz Hrvatske formirali 1991. godine.

Iz ovih udruženja podsjećaju da je tokom akcije Oluja spaljeno više od 22.000 kuća, a oko 200.000 ljudi je moralo napustiti svoja ognjišta. 

U nastavku prenosimo njihovo saopćenje:

- Povodom 31. godišnjice vojno-policijske operacije Oluja, i ove se godine obraćamo građankama i građanima Hrvatske antiratnom akcijom na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, 3.8.2026. u 11:00 sati, pod nazivom “Zločini u Oluji su odgovornost svih nas”.

Poručujemo da nijedno društvo ne može graditi pravednu budućnost bez suočavanja s vlastitim zločinima i vlastitom odgovornošću.

Izražavamo suosjećanje sa svim žrtvama ratnih zločina počinjenih u naše ime. Podsjećamo na zločine nad građanima Republike Hrvatske srpskog etniciteta koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske, policije i civili. Također, podsjećamo na višedesetljetno institucionalno negiranje, umanjivanje i prešućivanje ovih zločina.

Za vrijeme i nakon operacije Oluja spaljeno je više od 22.000 kuća, a oko 200.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove. Prema podacima Documente, evidentirano je 1.747 žrtava srpskog i 466 žrtava hrvatskog etniciteta. Među Srbima je najveći broj ubijenih civila, dok među hrvatskim žrtvama prevladavaju pripadnici oružanih snaga.

Većina počinjenih zločina nije istražena ni procesuirana. Umjesto utvrđivanja činjenica i preuzimanja odgovornosti, svjedočimo relativizaciji, prešućivanju i pretvaranju prošlosti u nacionalni mit. Produbljuje to društvene podjele, potiče nacionalizam i stvara prostor za opravdavanje nasilja.

Podsjećamo i na mjesta u kojima su zločini počinjeni. No, i na to da Republika Hrvatska još uvijek nije sustavno utvrdila činjenice o tim događajima. Umjesto da bude poticaj za daljnje istraživanje pojedinačnih zločina i procesuiranje odgovornih, oslobađajuća presuda u predmetu protiv Ante Gotovine i drugih nerijetko se tumači kao oslobađanje od svake odgovornosti.

Neophodno je sustavno prikupljanje, provjera i objedinjavanje podataka iz svih relevantnih izvora kako bi se činjenice konačno nedvojbeno utvrdile i učinile dostupnima javnosti.

Svjedočimo sve snažnijoj militarizaciji društva, normalizaciji ratne retorike i politici koja sigurnost promatra prvenstveno kroz vojnu moć. Ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka jedan je od pokazatelja tog smjera. Sve se više javna sredstva usmjeravaju u vojne svrhe umjesto u obrazovanje, zdravstvo, socijalnu skrb i druge potrebe stanovništva.

Nakon punih deset godina, dočekale smo odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske kojom je utvrđeno da je zabrana održavanja Antiratnog protesta 2016. godine, uoči obilježavanja obljetnice vojne akcije „Oluja“, bila protivna Ustavu Republike Hrvatske i Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Predstavlja to važnu pobjedu za slobodu javnog okupljanja i pravo na kritičko suočavanje s prošlošću.

Pozivamo građanke i građane, političke aktere i medije da nam se pridruže u ovoj borbi. Ustrajnim suočavanjem s vlastitom prošlošću možemo graditi društvo utemeljeno na istini, pravdi i poštovanju ljudskih prava te spriječiti ponavljanje nasilja i novih podjela, saopćeno je.