Reuters otkriva mračnu stranu Srbije uoči izbora, objavili potresna svjedočenja

Uoči izbora u Srbiji, zakazanih za 25. oktobar, Reuters je objavio opsežnu reportažu o sve većim pritiscima na kritičare vlasti Aleksandra Vučića. 

Kroz svjedočenja aktivista, studenata, opozicionih političara i novinara, međunarodna novinska agencija opisuje zemlju u kojoj se, prema navodima sagovornika, pojačavaju policijsko nasilje i politički pritisci, dok sloboda medija slabi, a optužbe za korupciju i nadzor nad protivnicima vlasti postaju sve ozbiljnije.

Tekst prenosimo u cijelosti:

Srbijanski aktivista Marko Marjanović vraćao se iz supermarketa u Beogradu kada su ga maskirani policajci ugurali u automobil i odveli u policijsku stanicu. Tamo je, u podrumu, dva dana proveo u samici, pod jakim svjetlima.

Marjanović, popularni komentator na društvenim mrežama i glasni protivnik dugogodišnjeg srbijanskog lidera Aleksandra Vučića, kazao je da je bio prestravljen. Ipak, to nije bio prvi put da je doživio nešto slično. Nekoliko dana ranije, u avgustu 2025. godine, policajci su ga pretukli tokom antivladinih protesta. On i njegov advokat smatraju da je riječ o kampanji čiji je cilj da ga ušutka.

Dok bivši predsjednik Vučić nastoji produžiti svoju 12-godišnju vladavinu kandidaturom za premijera na izborima 25. oktobra, razgovori s aktivistima, studentskim demonstrantima i opozicionim političarima ukazuju na sve autoritarniju sliku Srbije. Kritičari vlasti suočavaju se s prijetnjama, sloboda medija sve je manja, a korupcija raste.

- Koliko korupcije, koliko uništavanja svega što bi ovdje trebalo i moralo biti vrijedno. Neko mora odgovarati, kazao je Marjanović, čije su objave na društvenim mrežama više puta dovele do dugotrajnih zabrana korištenja pojedinih platformi. 

U jednoj od objava podijelio je i broj telefona tadašnje predsjednice parlamenta, a sadašnje vršiteljice dužnosti predsjednice Srbije, Ane Brnabić.

Vučić i njegova Srpska napredna stranka (SNS) više puta su odbacili optužbe za represiju i korupciju. Njegov ured i Ministarstvo unutrašnjih poslova nisu odgovorili na upite Reutersa u vezi s ovim tekstom.

Sloboda medija na historijskom minimumu, protesti sve snažniji

Vučić se suočava s najvećim političkim izazovom otkako je došao na vlast. Studentski protestni pokret, koji je ojačao nakon urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 2024. godine, kada je poginulo 16 osoba, sada na nedjeljnim izborima nastupa s 250 vlastitih kandidata. Prema anketi objavljenoj ove sedmice, studentska lista i SNS gotovo su izjednačene.

- Otkako je SNS na vlasti, nikada nije postojala tako dobra organizacija na toj prodemokratskoj strani društva, kazao je Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku.

Kako je dodao, što je Vučić više ugrožen, pritisci postaju sve veći.

Nakon što je mjesecima bio na udaru, tržište obveznica možda konačno ponovo dobija zamah.

Vučić je krajem devedesetih godina bio ministar informisanja, u vrijeme kada je tadašnji predsjednik Slobodan Milošević nastojao ušutkati kritičare srbijanske politike tokom rata na Kosovu i kasnijih sukoba s NATO-om. Vučić je 2008. napustio ultranacionalističku Srpsku radikalnu stranku, a danas tvrdi da želi da Srbija postane članica Evropske unije.

Međutim, stanje u zemlji sve više dovodi u pitanje njene evropske ambicije.

Na Svjetskom indeksu slobode medija za 2026. godinu, koji objavljuje organizacija Reporteri bez granica (RSF), Srbija se našla na 104. mjestu od ukupno 180 zemalja, što je njen najlošiji rezultat dosad i najlošiji rezultat u regiji EU i Balkana.

Prema Indeksu percepcije korupcije organizacije Transparency International za 2025. godinu, Srbija je zabilježila najlošiji rezultat u posljednje dvije decenije.

Prema podacima RSF-a, šest srbijanskih novinara, među kojima su četiri osobe koje su ove godine napustile zemlju, nalazi se u egzilu zbog prijetnji njihovoj sigurnosti motiviranih političkim napadima.

Podaci Fondacije Slavko Ćuruvija, nevladine organizacije koja se bavi medijima, pokazuju da je Vučić u prvih devet mjeseci ove godine najmanje 182 puta verbalno napao novinare i medijske kuće.

Vučić je negirao da zastrašuje medije i tvrdi da nije ugasio nijednu medijsku organizaciju.

Međutim, iskusni novinari upozoravaju da se stanje pogoršava.

Veran Matić vodi komisiju za sigurnost novinara. U junu ga je napao mladić i oteo mu telefon dok je snimao protest, a na ulicama je bio i izložen uvredama. Matić za nasilje krivi Vučića, koji ga je javno prozivao i kritikovao. Reuters nije mogao nezavisno potvrditi tu tvrdnju, a Vučićev ured nije odgovorio na pitanje o ovom slučaju.

Gotovo da nema dana, gotovo da nema sedmice bez napada, i to ne samo na mene nego i na brojne druge novinare - kazao je Matić za Reuters.

Sajbernapadi i špijunski softver

Članovi studentskog pokreta i drugi istaknuti Vučićevi protivnici također su bili mete sajbernapada, upozoravaju organizacije koje prate digitalna prava.

Fondacija SHARE saopćila je u septembru da je naprednim špijunskim softverom bilo ciljano 14 osoba.

Jelena Kontić, koja učestvuje u nacionalnom protestnom pokretu čiji je cilj smjena Vučića, kazala je da je u martu dobila poruku kompanije Apple s upozorenjem da je na njen telefon možda instaliran špijunski alat Pegasus.

Naknadna forenzička ispitivanja, uključujući analizu kanadske organizacije Citizen Lab koja se bavi digitalnom sigurnošću, potvrdila su da je njen telefon bio zaražen, navela je Kontić.

Imali su pristup cijelom vašem životu. Znali su kada treniram, kada spavam, kada jedem, kada pijem vodu, koliko vode pijem i šta jedem - kazala je.

Srbijanska Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) optužbe o umiješanosti države nazvala je „trivijalnim senzacionalizmom“, dok je Brnabić tada tvrdila da studenti „apsolutno nisu“ bili špijunirani. Zvaničnici Ministarstva unutrašnjih poslova također su odbacili optužbe o sajberšpijunaži.

Kontić nije jedina koja je bila meta takvih napada. Dvije osobe iz srbijanske opozicije nedavno su bile izložene naprednim alatima za sajberšpijunažu, navodi jedan od njih i izvještaj organizacije Citizen Lab objavljen u ponedjeljak.

Reuters nije mogao utvrditi ko je odgovoran za navodne infekcije uređaja. Izraelska kompanija NSO Group, proizvođač Pegasusa, tvrdi da svoj softver prodaje isključivo vladama.

Snimak zabilježio brutalno premlaćivanje

Prijetnje sigurnosti posebno su vidljive na ulicama, gdje demonstranti tvrde da policija često primjenjuje silu protiv mirnih protesta.

Dušan Radović, 26-godišnji arhitekt, pokušavao je pomoći osobi koja je pala na tlo kada je policija u interventnoj opremi krenula na okupljene demonstrante u Valjevu u augustu prošle godine. Policajci su ga tada počeli udarati pendrecima.

- Desetorica su me okružila, udarali su me nogama, pljuvali po meni, a u jednom trenutku jedan od njih stao mi je na glavu. Podigli su me, a zatim nastavili udarati, pa sam ponovo pao, ispričao je Radović za Reuters.

Reuters je potvrdio autentičnost videosnimka na kojem se vidi premlaćivanje. Radoviću su bila potrebna dva mjeseca da ponovo može hodati bez šepanja.

Prema nezavisnom izvještaju forenzičkog stručnjaka dr. Đorđa Alempijevića, Radović je bio među 25 osoba koje su te noći teško pretučene, a među njima je bilo i maloljetnika.

Povrede nisu rezultat izolovanih incidenata niti nužne samoodbrane policije, već ukazuju na jasan, organizovan i sistemski obrazac kažnjavajuće policijske brutalnosti i mučenja - navedeno je u izvještaju.

Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na pitanja o protestu u Valjevu i nalazima iz izvještaja.

- Moja prva reakcija bila je bijes, bijes zbog ljudi koji su sposobni za takvu okrutnost. Ali onda sam shvatio da se ne mogu povući nakon ovoga. Moram se boriti za pravdu i istinu, kazao je Radović za Reuters.