Nova procjena pred izbore u Srbiji, studenti ubjedljivo ispred Vučića

Kada bi se u Srbiji sada održali parlamentarni izbori, lista studentskog pokreta osvojila bi 48,5 posto glasova, dok bi lista Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić dobila 38,6 posto.

Socijalistička partija Srbije (SPS) Ivice Dačića prema ovoj procjeni osvojila bi 3,9 posto glasova.

Podatke je objavio Biro za društvena istraživanja (BIRODI), nezavisna nevladina organizacija iz Beograda.

Prema njihovom analitičkom scenariju, studentska lista mogla bi osvojiti između 45,9 i 51,1 posto glasova. Lista SNS-a Aleksandar Vučić kretala bi se između 36,3 i 40,9 posto, dok bi SPS mogao dobiti između 3,2 i 4,6 posto.

Ostale opozicione liste i liste nacionalnih manjina zajedno bi, prema procjeni, osvojile između 7,8 i 10,2 posto glasova.

Na čemu se zasniva procjena?

BIRODI navodi da je procjena napravljena kombinovanjem zvaničnih izbornih rezultata od 2012. godine, kada je SNS došao na vlast, istraživanja javnog mnijenja koje su provodili CRTA, Nova srpska politička misao (NSPM), Faktor plus i Ipsos, kao i demografskih podataka iz baze Republičke izborne komisije.

U analizi je procijenjeno da bi na eventualne izbore izašlo oko 4,13 miliona birača.

U obzir je uzeta i mogućnost veće mobilizacije mladih i građana koji ranije nisu izlazili na izbore.

BIRODI posebno naglašava da njihov izračun nije klasično istraživanje javnog mnijenja niti prognoza konačnog izbornog rezultata, već analitički scenarij mogućih ishoda.

Kao ključne faktore koji bi mogli utjecati na rezultat navode izlaznost mladih i dosadašnjih apstinenata, koncentraciju opozicionih glasova, rezultat SPS-a, ali i broj izbornih lista koje bi uspjele preći izborni prag od tri posto.

Sporan birački spisak

BIRODI u analizi ukazuje i na razliku između broja stanovnika Srbije i broja registrovanih birača.

Prema zvaničnim podacima, Srbija je prema popisu stanovništva iz 2022. godine imala 6.647.003 stanovnika, dok je broj registrovanih birača iznosio 6.500.666.

Razlika između ova dva broja iznosi 146.337, odnosno 2,2 posto, što u Srbiji već duže vrijeme predstavlja jedno od pitanja u raspravama o tačnosti biračkog spiska.

Opozicija traži sređivanje biračkog spiska i navodi ga kao jedan od ključnih uslova za fer i demokratske izbore.

Sređivanje biračkog spiska nalazi se i među preporukama OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) vlastima Srbije.

Studenti traže prijevremene izbore

Studentski pokret nastao je tokom višemjesečnih antivladinih protesta koji su počeli nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine.

Studenti su tokom protesta tražili odgovornost vlasti, demokratizaciju zemlje, kao i rad institucija bez političkih pritisaka i utjecaja.

Jedan od ključnih zahtjeva bilo je i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.

Vlast je izbore u više navrata najavljivala, a posljednju takvu najavu iznio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 20. augusta, kada je rekao da bi izbori mogli biti održani „18. ili 25. oktobra“.

Vučić je u međuvremenu nastavio intenzivne aktivnosti širom zemlje, dok političke protivnike optužuje da nemaju ni ideje ni program za dalji razvoj Srbije.

Svoje pristalice poziva da opoziciju pobijede „ubjedljivije nego ikad dosad“.

Ukoliko bi se procjena BIRODI-ja pokazala približno tačnom, eventualni izbori mogli bi predstavljati ozbiljnu promjenu odnosa snaga na političkoj sceni Srbije. Ipak, konačan rezultat zavisio bi od izlaznosti, izbornih koalicija, broja lista i mobilizacije birača koji do sada nisu redovno učestvovali na izborima.