Nestaje jedan od simbola Jadrana, plaža Zlatni rat sve više mijenja svoj oblik

Jedna od najpoznatijih plaža na Jadranu, Zlatni rat na Braču, posljednjih godina prolazi kroz dramatične promjene. Prepoznatljivi „rog“ plaže, po kojem je ovaj prirodni fenomen decenijama bio prepoznatljiv širom svijeta, danas je značajno promijenjen.

Fotografija snimljena iz zraka, koju je objavio hrvatski Nacional, pokazuje koliko se izgled Zlatnog rata promijenio.

Stručnjaci upozoravaju da nije problem samo u tome što se vrh plaže pomjera. Mnogo ozbiljniji razlog za zabrinutost jeste dugoročni gubitak šljunka.

Profesor Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu Alen Soldo godinama prati stanje na Zlatnom ratu i upozorava na promjene.

„Treba naglasiti da promjena oblika Zlatnog rata sama po sebi nije neuobičajena jer je riječ o izrazito dinamičnoj plaži. Ono što zabrinjava nije pomicanje njegovog vrha, nego mogući dugoročni gubitak sedimenta“, kazao je Soldo.

Prema njegovim riječima, problem nastaje kada se iz sistema kontinuirano odnosi više šljunka nego što ga prirodni procesi mogu vratiti.

„Ako se iz sistema kontinuirano odnosi više šljunka nego što se u njega prirodno vraća, tada više ne govorimo samo o prirodnoj promjeni oblika nego o postupnom smanjivanju plaže.“

Soldo navodi da se nestajanje šljunka na Zlatnom ratu primjećuje već nekoliko godina, te da je plaža prošle godine bila najmanje 20 posto manja u odnosu na period od prije nekoliko godina.

Promijenili se vjetrovi

Jedan od faktora koji utiču na promjene jeste i promjena režima vjetrova.

Zlatni rat je prirodno oblikovan djelovanjem vjetrova i valova. Južni vjetrovi decenijama su pomjerali šljunak s jedne strane plaže na drugu, ali se njihov intenzitet posljednjih godina smanjio.

Istovremeno su, prema riječima Solde, ojačali vjetrovi iz sjevernih i sjeverozapadnih pravaca, koji snažnije utiču na pomjeranje šljunka i njegovo odnošenje u more.

No, to nije jedini problem.

Gradnja promijenila prirodni dotok materijala

Stručnjaci upozoravaju i na građevinske radove u neposrednoj blizini plaže.

Prirodni proces kojim je Zlatni rat dobijao novi materijal podrazumijevao je da se kamen i šljunak erozijom spuštaju s područja Vidove gore prema moru.

Izgradnjom objekata uz obalu taj je proces djelimično prekinut.

„Novoizgrađeni hoteli i kuće zagradili su puteve kojima se kamen s brda erozijom spuštao do mora i taj kamen više ne stiže do plaže“, objašnjava Soldo.

Zbog toga se, umjesto prirodnog prihranjivanja plaže, šljunak postepeno gubi.

Jedno od mogućih rješenja – vratiti šljunak iz mora

Soldo smatra da bi jedno od privremenih rješenja moglo biti mehaničko vraćanje šljunka iz mora na plažu.

To bi zahtijevalo posebnu mehanizaciju, bilo bi skupo i predstavljalo bi složen zahvat, ali bi se na taj način, smatra on, barem djelimično mogao vratiti raniji oblik Zlatnog rata.

Istovremeno, potrebno je detaljno pratiti kretanje sedimenta kako bi se utvrdilo zbog čega šljunak nestaje.

Klasično nasipanje plaže kamenom koji bi se dovozio kamionima, međutim, nije rješenje koje Soldo podržava.

Mijenjaju se i morske struje

Još jedan faktor koji bi mogao imati utjecaja jesu promjene morskih struja.

Soldo upozorava da na području južne strane Brača nisu provođena dovoljno relevantna dugoročna mjerenja koja bi omogućila precizne zaključke o promjenama intenziteta morskih struja.

Ipak, smatra da klimatske promjene mogu imati utjecaja.

Temperatura mora i salinitet utiču na morske struje, a zagrijavanje Jadrana mijenja i uslove u kojima se ti procesi odvijaju.

Dodatnu zabrinutost izaziva i dogradnja Luke Bol, udaljene oko dva kilometra zračne linije od Zlatnog rata. Projekt uključuje izgradnju novog, većeg lukobrana.

Soldo upozorava da nije moguće sa sigurnošću reći kako će novi objekat utjecati na morske struje prema plaži.

„Čovjekov utjecaj sigurno se može vidjeti“

Sličnog je mišljenja i geologinja Kristina Pikelj s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, koja godinama proučava obalne procese na Jadranu.

Ona, ipak, upozorava da prije konačnog zaključka o tome koliko je za promjene Zlatnog rata odgovoran čovjek, a koliko prirodni procesi, treba provesti detaljna istraživanja.

„Čovjekov utjecaj u području Zlatnog rata se sigurno može vidjeti u promjeni upotrebe zemljišta oko područja Bola, odnosno podno Vidove gore na morskoj obali. Tu se u prvom redu radi o blokiranju materijala koji dolazi na plažu“, navodi Pikelj.

Prema njenim riječima, Zlatni rat i okolne plaže postoje zbog ravnoteže između količine materijala koji dolazi na plažu i količine koju odnose valovi.

Izgradnja u obalnom području mijenja tu prirodnu dinamiku.

„Polagana neravnoteža koja je trajala godinama sada je došla na naplatu“, upozorava Pikelj.

Hoće li se Zlatni rat vratiti?

Ipak, pitanje je da li je sadašnji izgled Zlatnog rata konačan.

Pikelj naglašava da plaže nisu trajni obalni oblici. One se tokom vremena mijenjaju, nastaju i nestaju, pa je bez detaljnih istraživanja teško prognozirati šta će se dogoditi sa Zlatnim ratom.

Prirodni procesi, ali i djelovanje čovjeka, mogu oblikovati obalu kroz različite vremenske periode.

Istovremeno, podizanje nivoa mora predstavlja dodatni faktor koji može utjecati na opstanak plaža.

Soldo je, ipak, uvjeren da bi trebalo pokušati usporiti proces promjena.

„Jadran kakav smo godinama poznavali već je nepovratno nestao i teško je prognozirati šta će se događati u godinama koje dolaze“, kazao je.

Ali, kako ističe, to ne znači da treba odustati od pokušaja da se procesi uspore.

Zlatni rat je upravo zbog svog značaja, smatra Soldo, mjesto koje zaslužuje ozbiljan i stručan pristup.

„Zlatni rat je jedna od najpoznatijih plaža ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Sama ta činjenica je dovoljan razlog da zaštitimo taj simbol dalmatinskog turizma“, poručio je.

Cijeli tekst čitajte na Nacionalu.