Mladi žele napustiti Balkan, a 83 posto građana strahuje zbog troškova života

Mladi žele napustiti Balkan, a 83 posto građana strahuje zbog troškova života

Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) / Foto / Fena

Fena |

Istraživanje Vijeća za regionalnu saradnju pokazuje da se građani osjećaju sigurnije nego ranije, ali ih i dalje opterećuju inflacija, emigracija, korupcija i digitalne prijetnje

Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-u

Građani Zapadnog Balkana danas se osjećaju sigurnije nego prije godinu, ali to ne znači da s više optimizma gledaju na svoju budućnost.

Posebno zabrinjavaju ekonomska neizvjesnost i odlazak mladih, dok istraživanje pokazuje da više od osam od deset ispitanika strahuje od rasta troškova života.

 

Sarajevo okuplja regionalne stručnjake, kompanije i lidere cyber sigurnosti
Cyber sigurnost u fokusuSarajevo okuplja regionalne stručnjake, kompanije i lidere cyber sigurnosti

Prema rezultatima godišnjeg istraživanja SecuriMeter 2026, koje provodi Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), gotovo polovina građana, odnosno 49 posto, smatra Zapadni Balkan sigurnim mjestom za život. Prošle godine takav stav imalo je 38 posto ispitanika, dok 64 posto sada navodi da ima relativno visok osjećaj lične sigurnosti.

Ipak, iza pozitivnijih ocjena krije se niz problema koji svakodnevno utiču na kvalitet života. Čak 83 posto građana zabrinuto je zbog troškova života i inflacije, 78 posto zbog depopulacije i emigracije, 72 posto zbog dezinformacija i lažnih vijesti, a 70 posto zbog kibernetičkog kriminala i internetskih prevara. Organizirani kriminal razlog je za zabrinutost kod 68 posto ispitanika.

- Sigurnost ne podrazumijeva samo zaštitu građana od tradicionalnih prijetnji. Ona podrazumijeva i mogućnost dostojanstvenog života, povjerenja u institucije zadužene da štite građane i vjeru u budućnost za sebe i svoju porodicu u ovom regionu, rekao je šef Političkog odjela Vijeća za regionalnu saradnju Pavle Janković, koji je vodio diskusiju na predstavljanju istraživanja u okviru Beogradske sigurnosne konferencije.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Posebno zabrinjavaju podaci o mladima. Iako 65 posto ukupnog broja ispitanika ne razmišlja o preseljenju u inostranstvo, među mladima od 18 do 24 godine situacija je znatno drugačija – čak 58 posto razmatra mogućnost da život i posao potraži izvan regiona.

Ekonomska nesigurnost dodatno produbljuje takve stavove. Tek svaki treći ispitanik mogao bi pokriti neočekivani trošak od 1.000 eura bez pozajmljivanja novca ili pomoći drugih, dok 55 posto građana ima malo ili nimalo povjerenja u sposobnost svoje zajednice da se oporavi od ozbiljne krize.

Savjetnik za sigurnost u RCC-u Aner Zuković upozorio je na povezanost osjećaja sigurnosti s ekonomskim prilikama i povjerenjem u institucije.

- Ono što ove godine posebno dolazi do izražaja je kontrast između sve pozitivnijih percepcija sigurnosti i kontinuirane zabrinutosti građana oko svakodnevnog života. Iako se građani mogu osjećati sigurnije u neposrednom okruženju, to ne znači nužno da sa istim osjećajem sigurnosti gledaju na svoju budućnost, istakao je Zuković.

Rezultati istraživanja ukazuju i na duboko nepovjerenje u institucije. Čak 77 posto ispitanika smatra da je korupcija široko rasprostranjena u njihovoj ekonomiji, što je ipak manje u odnosu na 86 posto iz 2023. godine. Više od polovine građana, odnosno 52 posto, ne smatra da javne institucije jednako postupaju prema svim građanima, dok povjerenje u političke stranke iznosi svega 16 posto.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Veliki izazov predstavlja i zaštita privatnosti na internetu. Krađa ličnih podataka zabrinjava 74 posto ispitanika, dok 72 posto strahuje da bi privatne kompanije i internetske platforme mogle zloupotrijebiti njihove podatke.

Istraživanje je obuhvatilo i stavove o organiziranom kriminalu, ilegalnom oružju i migracijama. Više od polovine građana, odnosno 53 posto, osjeća se ugroženo zbog ilegalnog posjedovanja i zloupotrebe oružja u svom susjedstvu, iako 84 posto navodi da ne bi razmatralo mogućnost posjedovanja oružja.

Kada je riječ o migracijama, mišljenja su podijeljena. Dok 48 posto ispitanika smatra da imigracija doprinosi povećanju stope kriminala, 21 posto prepoznaje doprinos imigranata popunjavanju važnih radnih mjesta. Ovi podaci predstavljaju percepciju građana, a ne potvrđeni uticaj migracija na kriminalitet.

U okviru predstavljanja rezultata održana je i diskusija o tome kako zabrinutost građana utiče na povjerenje u institucije, ekonomsku otpornost i regionalnu saradnju. Učestvovali su profesor ekonomije na Univerzitetu u Sarajevu Adnan Efendić, izvršna direktorica organizacije Europe Plus Jorida Shytaj, profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu Filip Ejdus, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević i saradnik Instituta Prespa i bivši ambasador Sjeverne Makedonije pri NATO-u Dane Taleski.

Istraživanje SecuriMeter 2026. provedeno je od 1. do 17. septembra, a obuhvatilo je 6.003 punoljetne osobe iz svih dijelova Zapadnog Balkana. Anketiranje je obavljeno direktno s ispitanicima, uz korištenje računarski potpomognutog prikupljanja podataka (CAPI), saopćeno je iz RCC-a.

Komentari (0)

Nema komentara

Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.

Prijavi se na naš newsletter!