Mandić pred smjenom zbog Ratka Mladića, inicijativu potpisalo 35 poslanika

E. DŽ. |
Opozicija i dio parlamentarne većine traže smjenu Andrije Mandića, tvrdeći da je saučešćem povodom smrti Ratka Mladića narušio ugled Skupštine i međunarodni kredibilitet Crne Gore
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-uPoslanici opozicionih stranaka i klubova, ali i neki iz vlasti predali su Skupštini Crne Gore prijedlog za razrješenje Andrije Mandića sa funkcije predsjednika parlamenta, navodeći da je svojim djelovanjem narušio ugled institucije i međunarodni kredibilitet države.
Kao neposredan povod navode njegovo javno saučešće povodom smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine.
Prijedlog za razrješenje Mandića potpisalo je 35 poslanika. Traže da se sjednica održi 24. septembra, javlja CdM.
Najviše potpisa dolazi iz Demokratske partije socijalista (DPS) - 16 poslanika: Andrija Nikolić, Danijel Živković, Nermin Abdić, Oskar Huter, Aleksandra Vuković-Kuč, Ivan Vuković, Jevto Eraković, Abaz Dizdarević, Sonja Popović, Nikola Milović, Zoja Bojanić-Lalović, Nikola Rakočević, Mihailo Anđušić, Aleksandra Despotović, Elvir Zvrko i Nela Savković-Vukčević.
Iz Bošnjačke stranke (BS) inicijativu je podržalo šest poslanika: Amer Smailović, Kenana Strujić-Harbić, Mirsad Nurković, Edina Dešić, Jasmin Ćorović i Adel Omeragić.
Četiri potpisa dala su poslanici Građanskog pokreta URA - Zoran Mikić, Dritan Abazović, Milena Vuković i Mileta Radovanić.
Iz Evropskog saveza potpisnici su Boris Mugoša, Branislav Nenezić i Nikola Zirojević.
Inicijativu su podržali i poslanici Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative, Adrijan Vuksanović i Mehmed Zenka.
Među potpisnicima su i nezavisni poslanici Nikola Janović i Miodrag Laković, kao i poslanik Albanskog foruma Artan Čobi i poslanik Ilir Čapuni.
Institucionalna odgovornost
U obrazloženju se navodi da funkcija predsjednika Skupštine podrazumijeva posebnu političku i institucionalnu odgovornost, kao i obavezu očuvanja ugleda parlamenta i integriteta predstavničkog doma svih građana.
- Iskazivanje pijeteta prema pravosnažno osuđenom ratnom zločincu, posebno prema licu osuđenom za genocid u Srebrenici, nespojivo je sa odgovornošću koju nosi funkcija predsjednika parlamenta države koja je dužna da poštuje presude međunarodnih sudova, njeguje kulturu sjećanja i doprinosi pomirenju i dobrosusjedskim odnosima, navodi se u prijedlogu.
Podnosioci inicijative smatraju da činjenica da je Mandić saučešće uputio u lično i partijsko ime ne mijenja njegovu institucionalnu odgovornost, jer istovremeno obavlja funkciju predsjednika Skupštine.
U obrazloženju se posebno ukazuje i na reakcije evropskih partnera Crne Gore nakon Mandićevog postupka. Navodi se da je Evropska komisija poručila da veličanje ratnih zločinaca nije u skladu sa evropskim vrijednostima, dok je Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske ocijenilo Mandićevo izražavanje saučešća neprihvatljivim i protivnim vrijednostima Evropske unije.
- Kada postupak predsjednika Skupštine jedne države kandidata proizvodi ovakve reakcije institucija Evropske unije i susjedne države članice, onda se on više ne može predstavljati kao pitanje njegovih ličnih ili partijskih uvjerenja, navode podnosioci inicijative.
Oni smatraju da je riječ o pitanju političke odgovornosti za ugled parlamenta i posljedice koje djelovanje njegovog predsjednika može imati po državne interese i evropski put Crne Gore.
Nije riječ o izolovanom slučaju
U prijedlogu se navodi i da posljednji događaj nije izolovan slučaj, već nastavak načina obavljanja funkcije zbog kojeg je pitanje Mandićeve političke odgovornosti, kako tvrde podnosioci, već dva puta pokretano u aktuelnom sazivu.
Kao primjere navode probleme u organizaciji rada parlamenta i ostvarivanju njegove kontrolne funkcije, odnos prema državnim praznicima i simbolima Crne Gore, kao i korištenje funkcije predsjednika Skupštine za promociju političkih i ideoloških stavova.
Posebno se ukazuje na način na koji je, prema njihovim navodima, usvojen Zakon o oružju i municiji, koji je 31. jula vraćen na dnevni red neposredno pred ponoć i usvojen pred sam istek redovnog zasijedanja.
Nije čestitao Dan nezavisnosti Crne Gore
Podnosioci inicijative kritikuju i Mandićev odnos prema državnim praznicima, navodeći kao primjer izostanak čestitke povodom 21. maja - Dana nezavisnosti, kao i način organizovanja pojedinih manifestacija pod pokroviteljstvom Skupštine.
U obrazloženju se posebno naglašava da Crna Gora ulazi u odlučujuću fazu evropskih integracija i da članstvo u Evropskoj uniji, osim ispunjavanja tehničkih uslova, podrazumijeva i jasnu posvećenost evropskim vrijednostima, suočavanju s prošlošću, poštovanju presuda međunarodnih sudova i dobrosusjedskim odnosima.
- Zbog toga smatramo da je posljednjim postupkom predsjednika Skupštine pređena granica nakon koje pitanje njegove odgovornosti više ne može biti relativizovano potrebom očuvanja parlamentarne većine ili političke stabilnosti, navodi se u prijedlogu.
Podnosioci zaključuju da Mandić, zbog načina na koji obavlja funkciju, a posebno zbog postupka povodom smrti Ratka Mladića, nema politički i institucionalni kredibilitet neophodan za obavljanje funkcije predsjednika Skupštine.
Na kraju pozivaju poslanike da podrže njegovu smjenu.


Komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.