Koliko košta kvadrat plaže u Hrvatskoj? Za 15 plaža još vrijede posebna pravila

Iako je prije tri godine usvojen novi Zakon o pomorskom dobru s ciljem da hrvatska obala bude dostupna svima, na pojedinim dijelovima Jadrana i dalje postoje plaže iza ograda na koje se ulazak naplaćuje.

Takvi slučajevi izazivaju nezadovoljstvo dijela javnosti, jer su mnogi očekivali da će nakon donošenja novih propisa sve hrvatske plaže biti otvorene i besplatne. Međutim, zakon je istovremeno zaštitio ranije sklopljene ugovore, odnosno takozvana stečena prava, piše Lidermedia.hr.

To znači da koncesionari koji su koncesiju dobili prije 2023. godine mogu zadržati postojeći režim korištenja plaže sve dok njihov ugovor ne istekne.

Najviše pažnje posljednjih mjeseci privukla je plaža Costabella ispred riječkog hotela Hilton, gdje je saborski zastupnik Mosta Marin Miletić u nekoliko navrata uklanjao lokot s ulaza na plažu, tvrdeći da pristup moru mora biti omogućen svima. Protiv uprave koncesionara podnio je i kaznene prijave.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković odbacio je takve poteze kao populizam, navodeći da je ograda na Costabelli zakonita jer je koncesija dodijeljena prema ranijim propisima.

"Novim zakonom iz 2023. godine više nije moguće dobiti koncesiju kojom bi se plaža ogradila, ali postoje ugovori sklopljeni prema starim pravilima i oni se moraju poštovati", poručio je Butković.

Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj je ostalo još 15 plaža na kojima i dalje vrijede takvi stari ugovori. Analiza njihovih koncesija pokazuje koliko korisnici plaćaju za korištenje pomorskog dobra i poseban režim pristupa.

Za sve plaže zajedno plaćaju oko pola miliona eura godišnje

Kada se saberu fiksne naknade koje koncesionari plaćaju za svih 15 plaža, dolazi se do iznosa od oko 550.000 eura godišnje.

Prosječna cijena korištenja iznosi oko 0,99 eura po kvadratnom metru godišnje.

Najpovoljniju cijenu ima plaža Ulika u Poreču, gdje koncesionar plaća svega 0,52 eura po kvadratu godišnje. Među najjeftinijima su i plaže Lovišća u Tisnom te Šimuni na Pagu, s naknadom od 0,66 eura po kvadratnom metru.

Najskuplja po toj računici je uvala Čikat u Malom Lošinju, za koju se plaća 2,54 eura po kvadratu godišnje. Slijedi plaža Lišanj u Novom Vinodolskom s 1,64 eura.

Osim fiksnog dijela, koncesionari plaćaju i varijabilnu naknadu koja zavisi od ostvarenog prihoda. Ona najčešće iznosi između dva i tri posto prihoda, dok se na lokacijama gdje je dozvoljena naplata ulaza dodatno plaća još jedan do dva posto od prodanih karata.

Najviše ovakvih plaža nalazi se u Zadarskoj županiji

Od ukupno 15 plaža s posebnim režimom pristupa, najveći broj nalazi se u Zadarskoj županiji. Tamo ih je čak šest:

- Crvena luka kod Biograda,

- Šimuni na Pagu,
- Starigrad uz hotel Alan,
- Borik u Zadru,
- Punta Skala u Petrčanima,
- Pine Beach u Pakoštanima.

Primorsko-goranska županija ima četiri takve plaže. Osim Costabelle i Čikata, tu su još Lišanj u Novom Vinodolskom i plaža hotela Jadran u Njivicama na Krku.

U Istri se nalaze tri plaže u sklopu velikih kampova: Koversada kod Vrsara, Valalta kod Rovinja i Ulika kod Poreča.

Preostale dvije nalaze se u Ličko-senjskoj i Šibensko-kninskoj županiji – plaža Straško u Novalji na Pagu i Lovišća u Tisnom.

Neke ograde uskoro nestaju, neke ostaju još decenijama

Najbliža isteku ugovora je plaža Lovišća u Tisnom, kojoj koncesija završava u septembru ove godine. Nakon toga ograđivanje više neće biti moguće.

S druge strane, Costabella, koja je izazvala najveće polemike, prema postojećem ugovoru može ostati pod posebnim režimom sve do 2045. godine.

Većina ostalih koncesija traje do kraja ove ili početka naredne decenije.

Prema važećim pravilima za stare ugovore, novac od koncesija dijeli se na tri dijela: 33 posto ide državi, isti iznos pripada županiji koja je dodijelila koncesiju, dok 34 posto ostaje gradu ili općini na čijem se području plaža nalazi.

Lokalna zajednica taj novac može koristiti isključivo za upravljanje, zaštitu i sanaciju pomorskog dobra.