Koga je sve Aleksandar Vučić pomilovao kao predsjednik Srbije

„Pretposljednjeg dana predsjedavanja donio sam odluku o abolicijama i pomilovanju 49 osoba.“

Tim riječima se, između ostalih, Aleksandar Vučić 27. septembra obratio javnosti, podnoseći ostavku na funkciju predsjednika Srbije - piše BBC na srpskom.

Od toga je, kako kaže, 23 ljudi pomilovano „za užasne događaje kroz koje smo prolazili u posljednjih godinu i po dana“, rekao je Vučić, aludirajući na masovne proteste širom zemlje, predvođene studentima, nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu i najveću političku krizu otkad su 2012. on i Srpska napredna stranka (SNS) došli na vlast.

POLITIČKE PROMJENE U SRBIJIVučić predao dužnost Ani Brnabić, počinje procedura izbora predsjednika

Među njima je 11 ljudi koji su „učestvovali u incidentima protiv blokadera", čiji identitet nije saopćio, niti je razjasnio o kojim incidentima je riječ, kao i 12 iz „'Novosadske grupe', na čelu s Milom Pajić“.

Riječ je o aktivistima opozicionog Pokreta slobodnih građana (PSG) i grupe STAV, optuženim za rušenje državnog poretka.  

„Ne prihvatamo milost, niste nam je ni dali.  

Dobili smo slobodu koja nam je od početka i pripadala, a nasilno nam je bila oduzeta", saopćili su iz STAV-a, naglašavajući da je sve bio „montiran postupak", a cilj pomilovanja „nekoliko političkih poena".  

„Ne prihvatamo da nas izjednačavate s nasilnicima i da nas koristite da biste stvorili privid mira, a nemir ste u društvo vi unijeli", poručili su u reakciji na Vučićev potez.

Nije poznato ko su preostale 26 osobe od 49 koje je Vučić pomilovao.

"Pružio sam im ruku"

Tokom najvećeg dijela devetogodišnjeg boravka na funkciji predsjednika države, od 2017. do 2026, Vučić instituciju pomilovanja i abolicije nije ni koristio, niti spominjao.

Počeo je tek 2025. godine, kada je pomilovao 18 ljudi.

Prvo 13 privedenih zbog nereda, protesta i blokada, za šta je kasnije više puta izjavio da se pokajao.

„Nikada, otkad sam predsjednik, nisam donosio odluku o pomilovanju, devet godina sam predsjednik – to je uvijek veoma rizično, ne možete uvijek uzimati pravdu u svoje ruke", izjavio je Vučić tada.

„Ovim se otvara Pandorina kutija, kojom ću se morati baviti na dnevnom nivou, ako tako bude.“

Tada je pomilovano šest studenata, dekantica Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović, univerzitetski profesor i aktivista PSG-a Radivoje Jovović, četiri direktora škola iz Šapca i Bogatića i pomoćni radnik škole iz Prokuplja.  

Zatim je pomilovao i četvoricu aktivista SNS-a koji su studentici Akademije umjetnosti slomili vilicu u Novom Sadu, zbog čega je tadašnji premijer Miloš Vučević podnio ostavku.  

Pomilovao je i djevojku koja je u januaru 2025, tokom studentske blokade u Ulici Jurija Gagarina na Novom Beogradu, automobilom udarila učesnike protesta.  

Prvobitno je bila osumnjičena za pokušaj ubistva, ali je pravna kvalifikacija kasnije promijenjena i postupak je vođen zbog teškog djela protiv opće sigurnosti.  

U međuvremenu je više puta spominjao da je spreman pomilovati i okrivljene u slučaju „Generalštab", među kojima je i ministar kulture Nikola Selaković.

Ipak, zasad nije poznato da li je i Selaković među pomilovanima, a protiv njega je sudski postupak u toku.

„Po zakonu i pravilniku, predsjednik ima pravo pomilovati lice od krivičnog gonjenja", rekla je Vanja Bajović, profesoricakrivičnog prava na Pravnom fakultetu u Beogradu, ranije za BBC na srpskom.

Postupak za pomilovanje, kojim se daje oslobođenje od krivičnog gonjenja, pokreće se samo po službenoj dužnosti i to radi ministar pravde, dok predsjednik države donosi konačnu odluku.

Za posljednji ukaz o pomilovanju skoro 50 ljudi, koji je potpisao pretposljednjeg dana predsjedničkog mandata, Vučić je rekao da je njegova lična odluka.

„Uprkos mišljenju dijela Komisije (za pomilovanja), uprkos mišljenju različitih službi Republike Srbije, sigurnosnih službi, donio sam odluku da pomilujem 12 ljudi iz 'novosadske grupe' i 11 lica koja su sa druge strane učestvovala u incidentima protiv blokadera", rekao je Vučić 27. septembra.

„Smatrao sam da će to biti dodatno pružena ruka svima koji su se ponašali neodgovorno i neozbiljno", dodao je.

Šta je akt o pomilovanju?

Pomilovanje je „akt milosti" kojim predsjednik republike oslobađa određene osobe od krivičnog gonjenja ili izvršenja kazne, objasnila je Bajović za BBC na srpskom.  

Molbu obično podnosi osuđeni, dok ministar pravde pokreće postupak za pomilovanje kojim se oslobađa od krivičnog gonjenja, isključivo po službenoj dužnosti.  

Oslobađanje od krivičnog gonjenja – abolicija, rijetko se primjenjuje u drugim državama i uveliko je sporno jer se „njime zadire u domen pravosuđa", koje „organ izvršne vlasti", u ovom slučaju predsjednik, „onemogućava da riješi konkretne predmete".  

Neki od pomilovanih „mogu imati pravni interes da se protiv njih povede krivični postupak i da se utvrdi da su nevini", ukazala je Bajović.  

„Iz perspektive osumnjičenog, ako je stvarno nevin, možda bi mu više bilo u interesu da se u sudskom postupku dokaže da je oslobođen krivice, odbaci krivična prijava i obustavi krivični postupak, nego da izvršna vlast odlučuje o tome i ostavlja sumnju u pogledu samog postojanja krivice."  

"Novosadskih 12"

Dan prije velikog protesta u Beogradu 15. marta 2025. godine, jednog od najvećih skupova u novijoj historiji Srbije, uhapšeno je šestoro ljudi.

Za preostalih šestoro aktivista opozicionog STAV-a, koji su u tom trenutku bili van zemlje, raspisana je potjernica i oni se od tada nisu vraćali u zemlju.

„Teško sam podnosio to da nam dio mladih ljudi, šta god i kako god da su teška djela počinili, mladost i život provode van granica Srbije, a da im to ne bi bio izbor", rekao je Vučić pred podnošenje ostavke, kada je saopćio da će i oni biti pomilovani.  

Uoči hapšenja Novosadske šestorke na nekoliko provladinih televizija emitovan je snimak njihovog razgovora u prostorijama PSG-a u Novom Sadu.  

Iz PSG-a su tada optužili Sigurnosno-informativnu agenciju (BIA) da ih je protivzakonito prisluškivala.  

Krajem godine su svi pušteni iz pritvora da se brane sa slobode, kada im je počelo suđenje.

Advokati odbrane su u više navrata isticali da je jedini dokaz – prisluškivani razgovor – nezakonit.

„Nakon više godina borbe protiv mafijaškog kartela na vlasti u kojoj sam privođen više od deset puta, prebijan, targetiran, procesuiran u izmišljenim postupcima, ruku 'pomirenja' ne prihvatam", napisao je Srđan Đurić, jedan od pomilovanih aktivista, na Instagram nalogu.  

„Ne tražim milost, niti pomilovanje, niti aboliciju, već pravdu i pravo na pravično suđenje", dodao je.  

Odluku Vučića o aboliciji nazvao je „besramnim pokušajem da pravdu izbjegnu oni kojima treba da se sudi – naprednjački nasilnici i kriminalci".  

„Odbijam prihvatiti da će ubica meni nevinom dijeliti pravdu", napisao je Đurić.  

U međuvremenu su se oglasili i predstavnici studenata, naglašavajući da su pomilovani i, kažu, odgovorni za napade na njihove kolege.  

„Narode, budite zahvalni ako preživite pokušaj ubistva, a onda se zahvalite Vučiću što je počinioca pustio da vas ponovo sretne", napisali su na profilu Poljoprivredni u blokadi.