Iz četiri grobnice ekshumirano 500 žrtava, danas pokopane u Maclju

U Donjem Maclju u Hrvatskoj u subotu je održana komemoracija i posljednji ispraćaj 500 hrvatskih žrtava čiji su posmrtni ostaci ekshumirani iz četiri masovne grobnice u Sloveniji. 

Riječ je o žrtvama poratnih stradanja nakon Drugog svjetskog rata, među kojima je bilo i maloljetnika.

Posmrtni ostaci pronađeni su u grobnicama Trebče, Podstenice/Rugarski klanci, Košnica pri Celju i Cerklje ob Krki. U Trebču je pronađeno 10 žrtava, u Podstenicama/Rugarskim klancima 22, u Košnici pri Celju 307, dok su u Cerkljama ob Krki pronađeni ostaci 161 žrtve.

Na posmrtnim ostacima utvrđeni su brojni tragovi nasilne smrti, uključujući višestruke prijelome, povrede nastale udarcima tupim predmetima te prostrijelne i strijelne povrede. Prema dostupnim podacima, riječ je o 500 uglavnom mladih muškaraca, među kojima je bilo i maloljetnika.

Komemoracija je održana kod Spomen-crkve Muke Isusove, uoči obilježavanja Evropskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Nakon mise zadušnice održani su sprovodni obredi, uz blagoslov lijesova i molitvu. U znak sjećanja na stradale položeni su vijenci i zapaljene svijeće.

Potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved kazao je da za hiljade hrvatskih vojnika i civila završetak Drugog svjetskog rata nije značio mir, već početak Križnog puta. Zarobljenici su prolazili kroz Sloveniju i Hrvatsku, a mjesta stradanja bila su šume, rudarska okna, rovovi i jame.

- Danas prekidamo čekanje koje je trajalo 81 godinu. Pravo na grob je ljudsko pravo, a pravo obitelji naroda da znaju gdje počivaju njihovi mrtvi je civilizacijska obveza svake uređene države, poručio je.

Ministarstvo hrvatskih branitelja posljednjih godina provodi istraživanja masovnih i pojedinačnih grobnica. Od 2016. godine provedeno je 635 terenskih izvida, istraženo 96 lokacija i pronađeni posmrtni ostaci najmanje 2.300 žrtava. Među istraženim lokacijama su Jazovka, Gračani, Gospić, Brdovec, Tuškanac, Macelj, Senj, Garešnica, Sveta Nedelja i Novi Marof.

Medved je istakao da potraga za žrtvama nije ograničena državnim granicama te zahvalio Sloveniji na saradnji koja je omogućila da posmrtni ostaci 500 žrtava budu vraćeni u Hrvatsku.

- Granica ih je razdvojila od smrti. Macelj ih danas ponovno povezuje. Ubili su ih, a zatim pokušali izbrisati trag da su ikad postojali. Danas svjedočimo da nisu uspjeli, pronašli smo ih i vratili u Hrvatsku, istaknuo je Medved.

Govoreći o poratnim komunističkim likvidacijama, Medved je naglasio da se o zločinima totalitarnih režima treba govoriti na temelju činjenica, bez straha i umanjivanja bilo kojeg zločina.

- Ne činimo to da bismo ponovno otvarali stare podjele, činimo to da zato da bismo zatvorili otvorene rane istinom, poručio je.

Dodao je da na području Hrvatske i Slovenije i dalje postoje brojne lokacije na kojima se nalaze masovne grobnice te da će njihovo istraživanje biti nastavljeno. Istakao je i da potraga za 1.725 osoba nestalih u Domovinskom ratu ostaje jedan od prioriteta Ministarstva hrvatskih branitelja.

Misu zadušnicu i posljednji ispraćaj predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj, monsinjor Jure Bogdan. U propovijedi je kazao kako posmrtni ostaci stradalih „polagano i nezaustavljivo 'izranjaju iz podzemlja, izlaze na vidjelo, nijemo progovaraju, postavljaju pitanja, traže odgovore'“.

Bogdan je istakao da je važno što žrtve konačno dobijaju pravo na grob, molitveni spomen i dostojanstvo.

- Desetljećima nisu imali groba nad kojim bi netko zastao, zapalio svijeću, izgovorio molitvu. Zatočeni, izmučeni, umoreni bez suda samo zato što su drugačije mislili i željeli, bačeni su u jame i vrtače te skriveni i zatrpani u rovovima kao najopasniji otpad o kojemu nitko ništa ne smije znati, istaknuo je.

Dodao je da je riječ o naslijeđu totalitarnog sistema koji je, prema njegovim riječima, nastojao potisnuti sjećanja na počinjene zločine.

- Marksizam, lenjinizam. Kad vlast uspije terorom spriječiti svaku raspravu, zavarava se da je uspjela potisnuti pojedinačna sjećanja kojima je ipak najmanja mogućnost dovoljna da oblikuje kolektivnu svijest, istaknuo je dodavši kako se duhovi prošlosti na kraju ipak dovuku iz špilja, jama i rovova da se s njima suoči sadašnjica.

Na kraju je poručio da ukop predstavlja vraćanje dostojanstva žrtvama.

- Današnjim ukopom ovim pokojnicima vraćamo ono što im pripada. Više nisu skrivene i zaboravljene kosti, nego pokojni ljudi, osobe za koje se moli na konkretnom mjestu i kojima se iskazuje pijetet, poručio je monsinjor Bogdan.