Hrvatski biskup optužen da je uništavao dokaze o zlostavljanju maloljetnika

Dva sveštenika su u iskazima za vatikansku istragu optužila penzionisanog požeškog biskupa Antuna Škvorčevića za uništavanje dokaza u slučaju seksualnog zlostavljanja jednog učenika bogoslovije.

Naime, istraga Vatikana o zlostavljanju u Malom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati potvrdila je verodostojnost optužbi, a novi detalji upućuju i na sistematsko zataškavanje slučaja, piše Dnevnik.hr.

NASTAVAK AKCIJE „KARIKA“Bivši pravoslavni sveštenik uhapšen u BiH, dogovorio susret s maloljetnicom

Riječ je o zlostavljanju koje je počelo početkom 2000-ih, dok je žrtva bila maloljetna. Biskup Škvorčević o svemu je obaviješten krajem 2012. godine. Iduće godine naložio je internu istragu, ali je nakon njenog završetka zaključio da zlostavljanja nije bilo i slučaj nije prijavio policiji.

Iskazi iz nove vatikanske istrage otkrivaju kako je došao do takvog zaključka uprkos postojanju opsežne dokumentacije.

Kako se navodi, u iskazu je biskupov advokat I. P. izjavio da su se dokumenti vezani za ovaj slučaj uništavali po Škvorčevićevom nalogu. Dodao je da to nije bi izuzetak, već da su se i u drugim prilikama uništavali dokumenti koji su stizali u Požešku biskupiju, a bili su nepovoljni za osumnjičenog zlostavljača ili samog Škvorčevića.

Teže optužbe iznio je sveštenik R.M., koji je vodio prvu istragu 2013. godine koji je u iskazu naveo da je od svjedoka zaprimio desetine stranice dokumenata, kao i digitalne dokaze na CD-u. Prema njegovim riječima, taj materijal je potvrđivao vjerodostojnost prijave.

Sveštenik R. M. tvrdi da je biskupu napomenuo kako je situacija ozbiljna, na što mu je Škvorčević odgovorio:

- Vidjećemo, treba proučiti...". Kada ga je biskup poslao u Beč na razgovor sa žrtvom, sveštenik je primijetio da su dokumenti koje je dobio nazad znatno redukovani. Detaljnim pregledom je ustanovio da je dokumentacija bila "kvalitativno i kvantitativno vrlo proređena" i da je u njoj ostalo vrlo malo materijala koji se odnosio na vezu osumnjičenog i žrtve.

- Veliku količinu kvalitetnog materijala u pisanom i digitalnom formatu, koji su potvrđivali vjerodostojnost tvrdnji svjedoka, a koje sam dao biskupu Škvorčeviću u martu 2013. nikad više nisam u toj količini i kvalitetu video niti dobio nazad. Isto tako, nikad više nisam vidio materijale u pisanom obliku koje mi je svjedok predao već početkom januara 2013. godine, a koje sam tada odmah nakon razgovora s njim dao lično biskupu Škvorčeviću, navodi se u iskazu sveštenika.

Budući da biskup nije želio razgovarati, žrtva je, prema tvrdnjama sveštenika, ostavila poruku "da ne prihvata novac i kuće, da zna kako stvari funkcionišu i da ne želi da odustatne od svog iskaza".

Škvorčević je tako pročišćenu dokumentaciju iz prve istrage poslao Dikasteriju za nauk vjere u Vatikan i za to dobio pohvalu. Desetak godina kasnije, nakon što se shvatilo da dokumentacija nije potpuna, Dikasterij je naložio novu istragu. Rezultat su dokumenti od više stotina stranica sa zaključkom da su optužbe vjerodostojne. 

Dok se na Kaptolu čekalo s odlukom, kriminalistička policija zatražila je da se crkveni postupak zaustavi do završetka civilne istrage. Taj je potez iznenadio mnoge u crkvenim krugovima, s obzirom na to da su ta dva postupka nezavisna.