Hrvatska u špici sezone uspoređena s Italijom, Grčkom i Turskom: Ko je najskuplji?

Iako se posljednjih sedmica sve češće govori o "borbi za svakog gosta" i rezervacijama u posljednji trenutak, hotelskog smještaja u Hrvatskoj usred glavne turističke sezone još uvijek ima. Međutim, cijene pokazuju velike razlike u odnosu na konkurentske mediteranske destinacije poput Italije, Grčke, Portugala i Turske.

Analiza dostupnog hotelskog smještaja pokazala je da cijene u nekim hrvatskim destinacijama dosežu nekoliko hiljada eura za sedam noćenja, dok se u pojedinim evropskim ljetovalištima sličan smještaj može pronaći znatno povoljnije.

Usporedba je napravljena za period od 24. do 31. jula, za dvije odrasle osobe u jednoj sobi s uključenim doručkom, prema ponudama dostupnim na platformi Booking.

Mali Lošinj skuplji od Sardinije

Na Malom Lošinju, jednoj od najpoznatijih hrvatskih otočnih destinacija, za navedeni termin bilo je dostupno nekoliko hotela, a cijene su se kretale od oko 1.600 eura pa sve do gotovo 5.000 eura za sedam noćenja.

Na Sardiniji, koja također privlači goste zbog prirode, mora i mirnijeg odmora, ponuda je bila znatno veća, a cijene niže. Najpovoljniji hotel mogao se pronaći za oko 625 eura, dok je najskuplji iznosio nešto više od 4.000 eura.

Poreč skuplji od portugalskog Algarvea

Usporedba Poreča i portugalske Albufeire pokazala je sličan trend.

U istarskom gradu cijene hotela za sedam noćenja uglavnom su se kretale između 1.190 i 2.600 eura. Najskuplji objekti dosezali su cijene od 3.730 i 4.700 eura.

U Albufeiri, jednom od najpoznatijih ljetovališta regije Algarve, cijene su bile nešto niže i kretale su se od oko 986 do 2.110 eura.

Zadar skuplji od Krete

Zadar je uspoređen s Chanijom na grčkom otoku Kreti, destinacijama koje kombinuju historiju, kulturnu ponudu i odmor na moru.

U Zadru je najjeftiniji dostupni hotel koštao 1.308 eura, dok je najskuplji smještaj, u okolini grada, dosezao čak 4.463 eura.

U Chaniji su cijene bile znatno umjerenije – od 1.066 do 2.247 eura.

Split povoljniji od Barcelone, ali luksuz znatno skuplji

Usporedba Splita i Barcelone pokazala je nešto drugačiju sliku.

Najpovoljniji hotel u Splitu za navedeni termin koštao je oko 890 eura, dok je u Barceloni početna cijena bila oko 1.071 euro.

Međutim, u luksuznom segmentu razlika je velika. Najskuplji hotel u Splitu iznosio je čak 7.844 eura za sedam noćenja, dok je najskuplji u Barceloni bio oko 1.892 eura.

Makarska višestruko skuplja od Bodruma

Makarska i turski Bodrum također su destinacije koje privlače goste željne plaža, zabave i ljetnog odmora.

U Makarskoj je najjeftiniji hotel s doručkom koštao 1.837 eura, dok se većina ponude kretala između 2.300 i 2.700 eura.

U Bodrumu se hotel mogao pronaći već za oko 677 eura, dok je većina ponude bila između 700 i 1.500 eura. Najskuplji hotel u pretrazi iznosio je 2.650 eura.

Dubrovnik i Amalfi: luksuzni dio tržišta

Najskuplja usporedba bila je između Dubrovnika i italijanske obale Amalfi, dvije destinacije koje važe za simbole luksuznog turizma na Mediteranu.

U Dubrovniku cijene hotela počinjale su od oko 2.500 eura. Pojedini objekti nudili su smještaj za 3.200, 4.200 i više eura, dok je najskuplja ponuda dosezala gotovo 10.500 eura.

Na obali Amalfi cijene su uglavnom bile između 1.280 i 2.200 eura, ali su luksuzni hoteli dosezali i 14.000, odnosno 17.000 eura za sedam noćenja.

"Skupi hoteli nedovoljno skupi, a jeftini nedovoljno jeftini"

Savjetnik za hotelijerstvo Zoran Pejović smatra da se hrvatsko tržište teško može direktno uspoređivati s drugim zemljama jer postoje velike razlike u kvaliteti i ponudi.

– Kod nas su skupi hoteli zapravo nedovoljno skupi, a jeftiniji hoteli nedovoljno jeftini. Ne možemo baš uspoređivati hrvatski hotel s tri zvjezdice s hotelom iste kategorije u Italiji ili Grčkoj – kazao je za Index.

Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj često nema dovoljno izražene razlike između srednje kategorije i luksuznih hotela, dok je u Italiji, Grčkoj i Španiji uobičajeno da luksuzni smještaj bude znatno skuplji.

Istakao je i da činjenica da u sezoni postoji slobodnog smještaja ne mora biti znak problema.

– Hotel ne mora biti popunjen 100 posto da bi uspješno poslovao. U velikim hotelima gotovo je nemoguće svaku večer imati potpuno popunjene kapacitete jer gosti dolaze i odlaze različitim danima – rekao je.

Turisti sve više biraju u posljednjem trenutku

Iz Ministarstva turizma i sporta Hrvatske navode da je u prvih šest mjeseci prosječna popunjenost hotela iznosila 29 posto, isto kao i godinu ranije.

Najbolju popunjenost među većim turističkim područjima imali su Zagreb, Dubrovačko-neretvanska i Istarska županija, dok su niže rezultate bilježile pojedine dalmatinske destinacije.

Iz Ministarstva ističu da se navike turista mijenjaju i da je sve izraženiji trend rezervacija u posljednjem trenutku.

– Turisti traže sigurnost destinacije, blizinu i dobar omjer cijene i kvaliteta. Inflacija i veći troškovi putovanja doveli su do toga da više uspoređuju destinacije nego ranije – poručili su.

Dodaju da dio gostiju sve češće bira predsezonu i posezonu kako bi izbjegli najveće gužve i visoke cijene tokom vrhunca ljeta, piše Index.hr.