Hrvatska bi mogla zaustaviti ulazak Crne Gore u Evropsku uniju

Crna Gora je početkom sedmice bila u gotovo savršenoj poziciji. Nakon što je na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu zatvorila tri pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom - 17 (Ekonomska i monetarna unija), 18 (Statistika) i 19 (Socijalna politika i zapošljavanje), izgledalo je da se nalazi na nezaustavljivom evropskom putu. I onda je stigao hladan tuš iz Zagreba u vidu osam zahtjeva koji se stavljaju pred Podgoricu, ukoliko želi članstvo u Evropskoj uniji.

Da li će Hrvatska usporiti Crnu Goru, koja je stigla na nekoliko koraka od ulaska u evropsku porodicu, ili je tek riječ o manevru iz Zagreba, koji nastoji riješiti bilateralna pitanja kroz pristupni proces? Odgovor bismo ubrzo mogli dobiti.

“Mi želimo da Crna Gora ostvari napredak, ali želimo da se ova pitanja riješe, a sada je za to trenutak”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u četvrtak u Bruxellesu, po dolasku na samit Evropske unije. 

U dokumentu koji je upućen državama članicama EU kaže se da Hrvatska nastoji olakšati pristupanje Crne Gore, a ne opstruirati ga, ali i da su zahtjevi upućeni zemlji kandidatkinji jasno definirani i ostvarivi. Ukratko, Zagreb u zamjenu za zeleno svjetlo Podgorici za nastavak pristupanja Evropskoj uniji traži rješavanje nekoliko pitanja koja proizlaze iz sudjelovanja Crne Gore u agresiji na Hrvatsku.

Brod, logor, bazen...

Hrvatska od Crne Gore traži naknadu štete za hrvatske državljane zatočene u logoru Morinj od oktobra 1991. do augusta 1992. Traži se i da spomen-ploča postavljena ispred nekadašnjeg logora Morinj u znak sjećenja na hrvatske civile i ratne zarobljenike, ostane trajno vidljiva.

Jedan od zahtjeva je i preimenovanje bazena u Kotoru, koji nosi ime po nekadašnjem vaterpolisti Zoranu Gopčeviću, koji je kao rezervista JNA bio stražar u ovom logoru. Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić kaže da ne postoji formalni prijedlog odluke o promjeni imena kotorskog bazena.

„Razgovarao sam sa svim političkim partijama u Kotoru i jasno utvrdio da ne postoji većina za donošenje ovakve odluke u gradu“, kazao je Jokić i iznio zanimljiv detalj da je predlagač imena bazena u Kotoru porodica Vičević.

Nekadašnji vaterpolista Mirko Vičević je admiral Bokeljske mornarice i predsjednik Hrvatskog građanskog društva u Crnoj Gori, a Jokić kaže da se Vičevići sada ne oglašavaju da je ovo bio njihov prijedlog.

Zagreb traži i punu saradnju crnogorskih tijela kako bi se otkrila puna sudbina 14 hrvatskih državljana nestalih tokom agresije za vrijeme okupacije pojedinih dijelova Hrvatske i procesuiranje odgovornih za ratne zločine. Od Crne Gore očekuje i rješavanje dugotrajnih imovinskih sporova s početka 90-ih godina, koji se odnose na hrvatske obitelji iz Tivta i drugih dijelova Boke kotorske. 

Dvije zemlje se spore i oko vlasništva nad školskim brodom Jadran za koji u Zagrebu kažu da je simbol hrvatske pomorske baštine. Njegova matična luka je bila u Splitu, a u trenutku izbijanja rata 1991. zatekao se na remontu u Tivtu i tu je i danas. Iz Zagreba tvrde da je Crna Gora nezakonito zadržala vojnu imovinu bivše Jugoslavije vrijednu 2,7 milijardi dolara.

Hrvatska je pozvala na nastavak dijaloga o razgraničenju dvije zemlje, a od Crne Gore očekuje da potvrdi kako poštuje nekadašnju međurepubličku kopnenu granicu između SR Hrvatske i SR Crne Gore, koju je potvrdila Badinterova komisija.

Nedavni sastanak hrvatske i crnogorske delegacije posvećen povratu jedrenjaka i ostalim neriješenim pitanjima sukcesije vojne imovine u Zagrebu pokazao je da će do dogovora teško doći. Hrvatska nema namjeru odustati, a crnogorski predsjednik Jakov Milatović kaže da evropski put njegove zemlje ne smije biti uvjetovan otvorenim bilateralnim pitanjima, dok zahtjev za povrat imovine vrijedne 2,7 milijardi dolara smatra nerealnim. 

Saveznici u NATO-u

Stvari su sve donedavno izgledale drugačije. Hrvatska i Crna Gora su zemlje saveznice unutar NATO-a i tu stvari funkcionišu bez problema. Kada je Crna Gora 2017. ulazila u Sjevernoatlantski savez, Zagreb nije postavljao prepreke. 

Crnogorski premijer Milojko Spajić prije nekoliko dana je izjavio da bez Hrvatske ne bi zatvorili tri pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom i da su imali njenu pomoć pri zatvaranju svih poglavlja do sada.

"Mi smo partneri NATO-a i dugo radimo zajedno. Svakog dana imamo razgovore koji su aktivni. Koristimo sve prilike da zatvorimo sva pitanja. Postoji mnogo pitanja i problema, ali siguran sam da će Crna Gora i Hrvatska gledati na bolju budućnost Evrope i riješiti ova pitanja da budu zadovoljne sve strane", rekao je Spajić.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman tvrdi da Zagreb ne blokira napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, nego insistira na ispunjavanju temeljnih načela na kojima počiva EU.

„Ne možemo govoriti o blokadi, vidite da smo se dosad saglasili sa zatvaranjem niza pregovaračkih poglavlja“, rekao je Grlić Radman.

Šta se onda u međuvremenu promijenilo? Još u julu su Hrvatska, Austrija, Češka i Slovačka bile na istoj strani i zajedno tražile brže i punopravno proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan. Danas je slika drugačija. Austrija, Češka i Slovačka su 7. oktobra, uoči sastanka Vijeća za opće poslove, u zajedničkom non-paperu naveli hrvatsko-crnogorski spor kao primjer bilateralnog pitanja koje je usporilo pristupni proces.

Dok Evropska komisija predlaže da se bilateralna pitanja koja nisu dio pristupnih kriterija rješavaju izvan pregovora, argument koji stiže iz Hrvatske je da ta zemlja barem dio paketa prema Podgorici na smatra naknadno postavljenim bilateralnim uvjetom, nego ulazi u okvir po kojem se kandidat ocjenjuje.

Evropskoj uniji se žuri sa prijemom Crne Gore. Geopolitičke prilike u svijetu mogle bi presuditi u korist Crne Gore, koja je nedavno uvela vize državljanima Rusije. Iz Moskve su Crnogorcima odgovorili istom mjerom. Takvi potezi su po mjeri Bruxellesa, dok god Rusi razaraju Ukrajinu i prijete ostatku Evrope. Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju bio bi i poruka ostatku Zapadnog Balkana da je njegova budućnost u EU. 

U Zagrebu, pak, računaju da ukoliko sada, u okviru pristupnog procesa, na riješe sporove sa Podgoricom, to nikada neće uspjeti uraditi. Iz Crne Gore su stizala izvinjenja Hrvatskoj zbog bombardovanja Dubrovnika (“Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče”), isplaćivana je ratna odšteta stanovnicima Konavla, vraćana aerodromska oprema ukradena sa Čilipa... Bilo je to u vrijeme kada se ta zemlja spremala za ulazak u NATO. Podgorica će sada morati učiniti više, smatraju u Zagrebu. 

Bivši hrvatski diplomata i spoljnopolitički analitičar Božo Kovačević ocijenio je da je odnos Hrvatske prema Crnoj Gori posljednjih mjeseci postao znatno tvrđi, iako Podgorica, kako navodi, i dalje zadržava proevropski kurs i članstvo u NATO-u nije dovedeno u pitanje.

Kovačević za Net.hr razvoj odnosa dvije države opisuje kao paradoksalan. Podsjeća da je Hrvatska ranije imala blisku saradnju sa Milom Đukanovićem, iako je on učestvovao u politici 90-ih, dok je prema aktuelnoj crnogorskoj vlasti opreznija.

„Razumljivo je da učešće tih velikosrpskih četničkih snaga u Vladi Crne Gore za Hrvatsku predstavlja problem, ali to je ipak samo jedna od komponenti u toj vlasti i generalno, smjer crnogorske politike jeste prema Evropskoj uniji. Uz to, učešće tih snaga u vlasti nije dovelo u pitanje članstvo Crne Gore u NATO-u“, kazao je Kovačević.

nikad bliže unijiCrna Gora na pragu EU, zatvorila još tri poglavlja u pregovorima

Mandić i Mladić

Pred poslanicima Skupštine Crne Gore trenutno su izmjene Ustava, jedna od ključnih obaveza za završnicu pregovora sa Evropskom unijom. Zasjedanje je počelo raspravom o inicijativi opozicione Demokratske partije socijalista za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića, nakon što je uputio telegram saučešća porodici ratnog zločinca Ratka Mladića. Poslanici su odlučili da Mandić ostane predsjednik Skupštine, koja može donijeti presudne odluke o članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji. 

Podgorica je do sada otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, od kojih je 21 privremeno zatvoreno. Crnogorci žele do kraja godine zatvoriti sva poglavlja kako bi zemlja 2028. postala članica Evropske unije. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručuje da EU podržava ambiciju Crne Gore da do kraja godine zatvori sva poglavlja. Pozvala je i Vladu i opoziciju da stave nacionalni interes iznad svega, da rade zajedno, čine kompromise i preuzimaju odgovornost za odluke koje se moraju hitno donijeti. Upozorila je da, ako to ne urade, rizikuju budućnost Crne Gore i momenat kada je najbliža EU.