Desetine posjetitelja gledale lava kako ubija lavicu, direktor govorio o incidentu

Dan nakon što je mužjak lav Uganda usmrtio lavicu Tayri u Zoološkom vrtu Grada Zagreba, direktor ustanove Ivan Cizelj izjavio je da se tragedija dogodila usljed nepredvidivog spleta okolnosti te odbacio tvrdnje da je do smrtnog ishoda došlo zbog nestručnog postupanja zaposlenih.

Slučaj je izazvao brojne reakcije javnosti, posebno nakon što je udruženje Animalex objavilo snimak za koji tvrdi da prikazuje posljednje trenutke lavice. Iz te organizacije smatraju da je do tragedije došlo zbog, kako navode, nestručnog, neodgovornog i nemarnog postupanja timaritelja te traže ostavku direktora i odgovornih koji su donijeli odluku o zajedničkom smještaju dvije životinje.

Petogodišnji mužjakStigli u Hrvatsku prije 20-ak dana: Lav usmrtio lavicu u zagrebačkom zoo vrtu

Govoreći za RTL Direkt, Cizelj je rekao da još nije utvrđeno šta je tačno izazvalo kobni napad. Prema njegovim riječima, sve se odigralo u vrlo kratkom vremenu, naglasivši da su lavovi životinje koje u pojedinim situacijama mogu reagovati izuzetno brzo i snažno, zbog čega je dovoljan samo jedan trenutak da dođe do ovakvog ishoda.

Tragedija se dogodila oko 13 sati, kada se ispred nastambe nalazilo između 50 i 60 posjetilaca. Cizelj je naveo da su lavovi među najatraktivnijim životinjama zagrebačkog zoološkog vrta te da je prostor oko njihove nastambe redovno ispunjen posjetiocima.

Osvrćući se na snimak koji je objavio Animalex, direktor je objasnio da su sukobi, nadmetanja i uspostavljanje hijerarhije sastavni dio društvenog ponašanja lavova. Naveo je da mužjak mora uspostaviti svoju poziciju vođe čopora te da ženke ne mogu biti dominantne, zbog čega su ovakve interakcije uobičajene.

Kazao je da je moguće da je ponašanje koje je u početku izgledalo kao igra preraslo u sukob sa smrtnim ishodom. Dodao je i da nije isključeno da je petogodišnji mužjak bio nedovoljno iskusan u procjeni vlastite snage te da je njegova reakcija završila fatalno za ženku.

Istakao je da Zoološki vrt nije odstupio od stručnih pravila i međunarodnih protokola prilikom spajanja dvije životinje. Kako je rekao, proces nije bio forsiran, već je odluka donesena tek nakon dugotrajnog praćenja njihovog ponašanja i procjene stručnog tima.

Cizelj je odbacio tvrdnje da su lavovi prerano smješteni zajedno. Objasnio je da se prije spajanja prati način na koji se mužjak i ženka privikavaju na prostor, da li normalno uzimaju hranu i pokazuju li znakove agresije. Tek kada stručnjaci procijene da ženka prihvata mužjaka i svoju ulogu u budućem čoporu, životinje se spajaju.

Naglasio je da je cijeli objekt pod videonadzorom te da su timaritelji reagovali u roku od dvije minute od početka incidenta.

Prema njegovim riječima, riječ je o velikoj nastambi površine gotovo 1.600 kvadratnih metara, koja uključuje unutrašnji i vanjski dio te je zbog šumskog okruženja nije moguće u svakom trenutku nadzirati iz svakog ugla.

Dodao je da bi za neprekidan direktan nadzor bilo potrebno znatno više zaposlenih, navodeći da se razvoj situacije do tragedije odvijao u skladu sa svim stručnim očekivanjima. Istakao je da se incident nije dogodio prvog dana nakon spajanja, kada je nadzor najintenzivniji, već nakon perioda tokom kojeg je sve ukazivalo na uspješnu prilagodbu životinja.

Komentarišući optužbe Animalexa, Cizelj je rekao da je proces spajanja bio pažljivo pripreman. Naveo je da je riječ o genetski vrijednim jedinkama koje su čekali godinu i po te da su se timaritelji prije dolaska lavice uputili u Mađarsku kako bi se upoznali s njenim ponašanjem, svakodnevnom rutinom i načinom rada s njom.

Na pitanje da li je bilo propusta ljudskog faktora odgovorio je da, prema njegovoj ocjeni, nije. Istakao je da se radi o spletu nesretnih okolnosti te podsjetio da zoološki vrtovi ne biraju samostalno životinje koje će dobiti, već se to odvija kroz koordinaciju Evropskog udruženja zooloških vrtova.

Objasnio je da to udruženje procjenjuje uslove smještaja, sigurnost nastambi, mogućnost razmnožavanja i kapacitete za budući uzgoj, te da se planiranje odvija kroz dugoročne strategije koje traju deset ili dvadeset godina.

Govoreći o mužjaku Ugandi, Cizelj je rekao da će on ostati u zagrebačkom Zoološkom vrtu. Dodao je da će stručni tim i evropski koordinator analizirati cijeli slučaj te odlučiti hoće li mužjak u budućnosti biti spojen s drugom ženkom ili će biti procijenjeno da predstavlja prevelik rizik zbog mogućeg agresivnog ponašanja.

Naveo je da će odluka biti donesena na osnovu stručne analize snimaka i svih raspoloživih podataka.

Cizelj je istakao i da zagrebački Zoološki vrt tokom gotovo jednog stoljeća držanja lavova nije zabilježio sličan slučaj. Podsjetio je da su prvi lavovi u vrt stigli 1928. godine te da, uprkos velikom broju životinja koje su kroz godine bile dio kolekcije, ovakav događaj nije ranije evidentiran.

Ipak, naglasio je da ovo nije izolovan slučaj u svjetskim zoološkim vrtovima te da se slični incidenti povremeno događaju zbog prirode divljih životinja.

Govoreći o kritikama na račun zooloških vrtova, Cizelj je rekao da oni imaju važnu ulogu u očuvanju ugroženih vrsta. Kao primjer naveo je lavove čija su prirodna staništa pogođena političkim krizama, zbog čega se kroz međunarodne programe nastoji sačuvati njihova genetska raznolikost i omogućiti kontrolisan uzgoj.

Dodao je da postoje brojni primjeri uspješnog vraćanja životinja u prirodu, među kojima su evropski bizon i oriks, vrste koje su opstale zahvaljujući populacijama u zoološkim vrtovima.

Na pitanje opravdava li to postojanje zooloških vrtova odgovorio je potvrdno.

Govoreći o budućem razvoju zagrebačkog Zoološkog vrta, rekao je da se u dugoročnim planovima nalazi i izgradnja nastambe za žirafe, ali da trenutno postoje važniji prioriteti, među kojima je unapređenje prostora za čovjekolike majmune.

Na kraju je poručio da postojeće nastambe ispunjavaju propisane standarde, ali da Zoološki vrt kontinuirano radi na njihovom unapređenju. Dodao je da ljudi ovakve sukobe često posmatraju iz vlastite perspektive, dok su među lavovima takva nadmetanja dio njihovog prirodnog ponašanja. Istakao je i da bi detaljna analiza ovog slučaja mogla doprinijeti donošenju boljih rješenja i procedura u budućnosti.

Na kraju razgovora potvrdio je da povreda ruke, zbog koje je nosio zavoj, nije povezana s događajem u Zoološkom vrtu.