Zemaljski muzej o pečenju praseta: Naš prostor nije pozornica za provokacije!

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine oglasio se nakon što je u javnosti objavljen snimak pečenja praseta na ražnju u Botaničkom vrtu, navodeći da je dio prostora nacionalnog spomenika korišten bez odobrenja Muzeja.

Na snimku se vidi otvoreno ložište postavljeno u blizini objekta i vegetacije u zaštićenom prostoru, dok se pečenje praseta predstavlja kao "kulturna aktivnost" i povezuje s političkim porukama o Sarajevu i aktuelnom izbornom kontekstu.

Vršiteljica dužnosti direktorice Zemaljskog muzeja BiH Ana Marić istakla je da događaj nije organizirao Muzej niti je riječ o njegovom kulturnom programu.

Sve inspekcije "nenadležne"Okretanje praseta u bašti Zemaljskog muzeja dobilo epilog - kazna od 200 KM

- Događaj prikazan na snimku nije kulturni program, niti ima bilo kakve veze s djelatnošću Zemaljskog muzeja BiH. Muzej ga nije organizirao, a osobe koje se vide na snimku nisu njegovi uposlenici, navela je Marić.

Iz Muzeja su poručili da predmet njihove reakcije nije vrsta hrane niti nečija nacionalna ili vjerska pripadnost, već način na koji je korišten prostor institucije.

- Predmet naše reakcije jesu neovlašteno korištenje Botaničkog vrta, paljenje otvorene vatre uz objekat nacionalnog spomenika, moguće ugrožavanje ljudi, vegetacije i samog objekta, kao i pokušaj uvlačenja Muzeja u političke i nacionalne sukobe, kazala je Marić.

U pozadini višedecenijski problem

Slučaj je otvorio i pitanje porodice Jamakosmanović, koja više od šest decenija živi u prostoru Zemaljskog muzeja.

Mustafa Jamakosmanović, nekadašnji domar Muzeja koji je u međuvremenu preminuo, s porodicom je u prostoru Muzeja živio od 1962. godine. Porodica tvrdi da joj pripada pravo na odgovarajući zamjenski stan, dok iz Muzeja navode da je riječ o dugogodišnjem pravnom i sigurnosnom problemu.

Prema ranijim navodima Muzeja, porodica osim stambenog prostora koristi i dio Botaničkog vrta, zbog čega su, kako tvrde, godinama nastajali problemi i incidenti sa zaposlenicima, posjetiocima i izvođačima radova.

Pravni problem seže najmanje do 1991. godine. Prema navodima pravnika Muzeja Hasana Ganibegovića, tadašnji direktor potpisao je s Mustafom Jamakosmanovićem ugovor kojim mu je dato pravo korištenja stana u kompleksu Muzeja. Ugovor je zaključen na neodređeno vrijeme, a jedna od njegovih odredbi predviđa da Muzej, u slučaju otkazivanja ugovora, korisniku treba osigurati drugi smještaj.

Porodica, s druge strane, godinama iznosi vlastitu verziju priče i tvrdi da joj je obećan drugi stan. Vasilija Jamakosmanović ranije je govorila da je njen suprug u Muzeju počeo živjeti 1962. godine te da su u postojeći prostor ulagali vlastiti novac.

"Muzej mora ostati prostor kulture i znanja"

Marić je poručila da Muzej ne želi da se slučaj posmatra kroz nacionalne ili vjerske podjele, već kroz pitanje zaštite prostora i institucije.

- Izvinjavamo se posjetiocima, zaposlenima i građanima zbog uznemirujućeg i nedostojnog prizora u prostoru Muzeja. Iako Zemaljski muzej BiH nije organizirao ovaj događaj, svjesni smo da javnost od nas s pravom očekuje da Botanički vrt bude siguran i dostojanstven prostor, zaštićen od samovolje i političkih provokacija, kazala je.

Pozvala je nadležne institucije da poduzmu konkretne mjere kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih događaja i riješio dugogodišnji pravni i sigurnosni problem.

- Zemaljski muzej BiH pripada svim građanima Bosne i Hercegovine, te njegov prostor mora ostati mjesto nauke, kulture, znanja i zajedničkog nasljeđa, a ne pozornica za političke i nacionalno-vjerske provokacije, poručila je Marić.