Zdravstvo u BiH s 13 fondova i bez dovoljno kreveta, ljekara i lijekova

Bosna i Hercegovina ima 2,4 bolnička kreveta na 1.000 stanovnika. To je najniža vrijednost na Balkanu i među pet najnižih u Evropi, pokazuje infografika portala GeoMapped. Manje od BiH imaju samo Švedska (1,9), Danska (2,2) i Holandija (2,3), dok je Velika Britanija na istom nivou.

Njemačka, glavna destinacija bh. ljekara i medicinskih sestara, ima 7,7 kreveta – više od tri puta više. Susjedna Srbija ima 5,8, a Hrvatska 5,6, dakle oko 2,4 puta više po stanovniku nego BiH.

Infografika ne navodi godinu podataka. Svjetska banka za BiH bilježi 2,35 kreveta na 1.000 stanovnika za 2019. godinu, što se poklapa s vrijednošću na mapi. Evropska opservatorija za zdravstvene sisteme u izvještaju iz 2025. navodi da BiH, uprkos povećanju kapaciteta tokom pandemije COVID-19, i dalje ima uporedno nizak broj kreveta po stanovniku.

BiH i region: Isti put, dvostruko manje kreveta

U regionu svi imaju više kreveta od BiH: Albanija 2,9, Crna Gora 3,8, Slovenija 4,1, Sjeverna Makedonija 4,7, Hrvatska 5,6 i Srbija 5,8. Prosjek 40 zemalja s mape je 4,6, gotovo dvostruko više nego u BiH. Kosovo na infografici nema podatak.

Mapa pokazuje jasnu podjelu: Srednja i Istočna Evropa, od Njemačke do Bjelorusije, drži velike bolničke kapacitete, a sjever i zapad kontinenta manje. BiH je geografski na istoku, a brojem kreveta na sjeverozapadu.

Šta broj kreveta govori, a šta ne

Više kreveta ne znači automatski bolje zdravstvo. Skandinavske zemlje i Holandija namjerno su smanjivale bolničke kapacitete i premještale liječenje u jaku primarnu zaštitu, dnevne bolnice i kućnu njegu. Na drugom kraju mape, visoke vrijednosti Bjelorusije (9,7), Bugarske (8,6) i Rumunije (7,3) dijelom su naslijeđe starog modela s dugim hospitalizacijama.

Problem BiH je što nizak broj kreveta ne prati skandinavska alternativa. Evropska opservatorija navodi da je zdravstvena zaštita u BiH i dalje uglavnom vezana za bolnice, a jačanje primarne zaštite tek je u toku. Bolnice su i najveća stavka potrošnje: prema Agenciji za statistiku BiH, na njih je 2024. otišlo 1,87 milijardi KM, oko 38% ukupnih izdataka za zdravstvo.

Isti izvještaj Opservatorije bilježi i velike razlike u popunjenosti kreveta između entiteta. To upućuje na neravnomjernu potražnju ili neefikasno korištenje kapaciteta: negdje kreveta nedostaje, a negdje stoje prazni.

Trinaest fondova, četrnaest ministarstava

BiH nema jedinstven zdravstveni sistem, nego trinaest. Zdravstvo je u nadležnosti entiteta i Brčko distrikta, a u Federaciji BiH dalje i deset kantona. Rezultat je 13 fondova zdravstvenog osiguranja i 14 ministarstava nadležnih za zdravstvo, navodi Evropska opservatorija.

U Republici Srpskoj odluke se donose centralno, dok su u Federaciji spuštene na kantone. Novac se u FBiH skuplja i troši na nivou kantona, što otežava pravičnu raspodjelu i pristup sekundarnoj i tercijarnoj zaštiti te sužava izbor pacijenta.

Obavezno osiguranje ne obuhvata cijelo stanovništvo, a obuhvat se razlikuje od kantona do kantona. Rad ekonomista Mirze Krše i Muamera Halilbašića iz 2025. navodi raspon od 56,2% u Kantonu 10 do 109,3% u Bosansko-podrinjskom kantonu.

Posljedice se vide u svakodnevici. Ljekar specijalista u Orašju zarađuje oko 2.000 KM, a u Sarajevu oko 3.000 KM, prema podacima sindikata doktora FBiH koje je objavio RSE. Kadar se seli iz manjih sredina u veće centre, pa u Posavskom kantonu, s oko 40.000 stanovnika, radi tridesetak doktora i nijedan kardiolog.

Kreveti bez ljudi

Krevet bez ljekara i medicinske sestre nije kapacitet. Prema publikaciji Međunarodne organizacije za migracije (IOM) iz 2022, iz BiH je u pet godina otišlo oko 1.000 doktora medicine i 200 specijalista. Najviše su se selili u Hrvatsku, Njemačku, Sloveniju i Srbiju.

Agencija za rad i zapošljavanje BiH evidentirala je više od 5.850 ljekara i medicinskih sestara koji su od 2013. do 2020. otišli u Njemačku. Broj doktora iz BiH registrovanih u Njemačkoj porastao je s 580 krajem 2019. na 637 krajem 2022. Zvanične evidencije o odlascima domaće institucije nemaju.

Kadar je i sve stariji. Zavod za javno zdravstvo FBiH upozorava da gotovo 28% doktora u tom entitetu ima 55 i više godina. U FBiH je 2022. radilo 217 pedijatara, 11 manje nego 2020, a 84 ih je starije od 55 godina.

Evropska opservatorija bilježi da je broj ljekara i sestara po stanovniku u BiH zapravo porastao. Ali upozorava da zemlja nema strateški pristup razvoju kadra, uprkos starenju i sve većem iseljavanju.

Novac, lijekovi i liste čekanja

BiH za zdravstvo ne izdvaja malo, ali građani velik dio plaćaju sami. Ukupni izdaci za zdravstvo 2024. iznosili su 4,83 milijarde KM, oko 9% BDP-a, prema Agenciji za statistiku BiH. Od toga je 68% javnog novca, a 32% privatnog, od čega 99% čine direktna plaćanja domaćinstava.

Najveći teret su lijekovi. Na medicinska sredstva za vanbolničke pacijente 2024. otišlo je 1,36 milijardi KM, od čega su građani iz džepa platili oko 911 miliona KM. Na prevenciju je istovremeno potrošeno tek 1,5% ukupnog novca za zdravstvo.

Svjetska zdravstvena organizacija u analizi iz 2025. navodi da finansijske poteškoće zbog troškova liječenja pogađaju više od 8% domaćinstava u FBiH i gotovo 10% u Republici Srpskoj. U Federaciji su lijekovi 2021. činili više od 80% svih plaćanja iz džepa, a među najsiromašnijima više od 90%.

Najteža posljedica su liste čekanja za lijekove. U februaru 2025. na listi čekanja za onkološku terapiju u FBiH bilo je 1.312 pacijenata, a za njeno zatvaranje bilo je potrebno oko 200 miliona KM, izvijestio je RSE. Vlada FBiH, prema istom izvještaju, već 22 godine u Fond solidarnosti uplaćuje manje nego što zakon propisuje. Od 164 nova onkološka lijeka registrovana u EU od 2019. do 2022, u Federaciji je dostupno oko 14.

BiH nema ni državni registar oboljelih od raka, niti jedinstvenu listu čekanja za transplantaciju, bez koje ne može ući u Eurotransplant.

Problem nije samo u krevetima

Broj od 2,4 kreveta na 1.000 stanovnika sam po sebi nije presuda. Švedska i Danska imaju još manje, a spadaju među najbolje zdravstvene sisteme na svijetu. Razlika je u tome što su one manjak kreveta nadoknadile jakom primarnom zaštitom i javnim novcem.

U BiH nizak broj kreveta ide uz rascjepkan sistem, kadar koji odlazi i stari, te građane koji trećinu zdravstvene potrošnje plaćaju sami. Bez jedinstvenih standarda prava pacijenata, strategije zadržavanja kadra i stvarnog jačanja domova zdravlja, novi kreveti sami ne bi riješili probleme koje pacijenti osjećaju svaki dan.