Zavod za javno zdravstvo uputio građanima preporuke zbog visokih temperatura

Velike vrućine i vrlo visok nivo UV zračenja mogu biti opasni u ljetnom periodu, pa je Odjel za higijenu i zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (ZJZ FBiH) podsjetio na zaštitne mjere kojih se treba pridržavati.

Jedna od prvih preporuka jeste da se izbjegava nepotrebno izlaganje suncu. Tokom velikih vrućina treba se što više zadržavati u zatvorenim, rashlađenim i klimatizovanim prostorima. Ako kod kuće ili na poslu nemate klimu, prošetajte do obližnjih klimatizovanih prostora poput biblioteka, prodavnica ili bioskopa. Boravak u njima već kroz sat ili dva smanjuje mogućnost razvoja zdravstvenih poremećaja.

Ukoliko se ipak mora izaći na sunce, preporučuje se ograničiti vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate i izbjegavati sunce od 10 do 18 sati. Treba usporiti ritam života i izbjegavati kretanje u doba dana kada su temperature najviše, te nositi lakšu, prozračnu i svijetlu odjeću koja odbija sunce. Intenzivniju tjelesnu aktivnost, a posebno sportske vježbe poput trčanja i teške fizičke poslove na otvorenom, treba izbjegavati u doba dana kada su temperature najviše. Ukoliko se mora vježbati ili raditi na otvorenom, to treba činiti do 10 sati ujutro i nakon 18 sati, uz unos dovoljnih količina tečnosti, najbolje ne previše hladne vode, uz povremene prekide aktivnosti i odmor u hladovini. Gazirane slatke sokove i pića treba izbjegavati.

Dugotrajno izlaganje jakim sunčevim zracima, odnosno UV zračenju, može izazvati rak kože, njeno ubrzano starenje, kataraktu očiju i slabljenje imunološkog sistema. Koža se najbolje štiti odjećom, pa se preporučuje nošenje šešira i sunčanih naočala. Dijelove kože koji nisu zaštićeni odjećom, kao što su nos, uši, vrat, leđa i gornji dio stopala, treba premazati kremom sa dovoljnom UVA/UVB zaštitom. Tokom prvog izlaganja suncu preporučuje se krema sa visokim zaštitnim faktorom 30 i više, koju treba nanositi na tijelo svaka dva sata, a postupak ponoviti nakon kupanja koje će je djelimično isprati. Sunčevi zraci prodiru i kroz oblake, pa se zaštita preporučuje i pri oblačnom vremenu.

Bez obzira na stepen aktivnosti, tokom velikih vrućina potrebno je piti više vode čak i ako se ne osjeća žeđ. Osobe kojima ljekar ograničava unos tečnosti zbog zdravstvenih problema trebaju se posavjetovati o dozvoljenoj količini. Ne treba konzumirati tečnost koja sadrži kofein, alkohol ili veće količine šećera, jer se time povećava gubitak tečnosti. Preporučuje se piti rashlađene, ali ne i jako hladne napitke, jer oni mogu izazvati želučane tegobe. Odrasle zdrave osobe trebaju piti od osam do deset čaša vode dnevno, a oni koji se bave tjelesnim aktivnostima ovoj količini trebaju dodati od jedne do tri čaše vode za svaki sat aktivnosti.

Budite oprezniVrućine pretvaraju hranu u rizik, stručnjaci upozoravaju na opasnosti

Tokom velikih vrućina preporučuje se izbjegavati tešku, kaloričnu, jako začinjenu i masnu hranu, te jesti redovno više manjih obroka, uz obavezan doručak i lakši ručak i večeru. Preporučuje se konzumiranje rashlađenog mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i povećan unos voća i povrća, koje treba dobro oprati prije konzumiranja, dok meso treba dobro termički obraditi. Kuhanu i lako kvarljivu hranu treba obavezno držati u frižideru, a prije jela je temeljito podgrijati na temperaturi vrenja u trajanju od nekoliko minuta. Hranu koja je stajala izvan frižidera na visokoj temperaturi ne treba konzumirati, a posebnu pažnju treba obratiti na sladoled i slatkiše. Konzumiranje gaziranih pića i alkohola se ne preporučuje.

Posebnu pažnju treba posvetiti novorođenčadi, maloj djeci i starijim osobama. Novorođenčad i djecu do četiri godine ne treba izlagati suncu od 10 do 18 sati, a prilikom kratkotrajnih izlaganja u periodu do 10 ujutro i poslije 18 sati treba ih zaštititi šeširićem sa širokim obodom i zaštitnim kremama sa najvišim zaštitnim faktorom (50), te im osigurati dovoljan unos tečnosti. Djecu nikada ne treba ostavljati u zatvorenim automobilima.

Vrućinu teže podnose osobe starije od 65 godina, posebno hronični bolesnici, srčani i plućni, kao i osobe sa povišenim krvnim pritiskom, pa ih treba češće kontaktirati telefonom kako bi se provjerilo imaju li zdravstvenih tegoba.

Uzimanje protivupalnih lijekova i antibiotika, kao i korištenje parfema i dezodoransa, može izazvati reakcije na koži ili očima koje umanjuju djelotvornost zaštitnih mjera i dovode do stvaranja eritema i pri nižim nivoima UV zračenja, pa prije izlaganja suncu treba dobro proučiti uputstva uz lijekove koje se namjerava konzumirati ili potražiti savjet ljekara, odnosno farmaceuta.

Zbog povećanog broja intervencija Hitne pomoći, preporučuje se ne obavljati poslove između 10 i 18 sati, a ukoliko se izlazi, tražiti sjenovite dijelove ulice. Preporučuje se nošenje lagane odjeće od prirodnih materijala, pamuka i lana, sunčanih naočala sa zaštitnim UV slojem, te šešira ili kapa, kao i korištenje krema sa visokim zaštitnim faktorima. Uvijek treba imati uz sebe bocu vode, a hranu sa neprovjerenih mjesta ne treba kupovati niti jesti. Hronični bolesnici trebaju redovno uzimati svoju terapiju, a prilikom kupanja u moru ili jezeru ne treba skakati u vodu pregrijan, posebno ne nakon jela.

Prije ulaska u vozilo koje je stajalo na suncu, gdje temperatura može dostići oko 70 stepeni, preporučuje se dobro ga prozračiti, čak i ako vozilo ima klimu, zbog po zdravlje opasnih isparavanja plastike i uređaja u vozilu. Prilikom korištenja vozila, klimu treba podesiti tako da temperaturna razlika ne bude prevelika, a putnike, posebno djecu i starije osobe, nikada ne treba ostavljati u parkiranom vozilu.

Najblaži oblik simptoma sunčanice je omaglica ili vrtoglavica. Ako osobi pozli, treba je skloniti u hlad i rashladiti hladnom vodom ili oblozima. Ukoliko osoba ostane bez svijesti, treba je položiti na bok, rashladiti i ne davati joj ništa na usta, te odmah pozvati ljekara. Ako je osoba pri svijesti, treba joj dati da pije ne previše hladne napitke ili vodu, dok se so tokom dana najbolje nadoknađuje juhom.