Vodostaji rijeka trenutno stabilni, ali BiH bi se mogla suočiti sa velikim problemima

Presušivanje rijeka i nizak vodostaj tokom ljeta negativno utiču na životnu sredinu, snabdijevanje vodom, poljoprivredu, energetiku i privredu u cjelini. Stručnjaci upozoravaju da bi učestalost i intenzitet suša, potaknuti klimatskim promjenama, u narednim godinama mogli imati značajne posljedice po vodne resurse, poljoprivredu i energetiku.

Iz Agencije za vodno područje rijeke Save (AVP Sava) su za Fenu naveli da na vodomjernim stanicama vodnog područja rijeke Save u Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno nisu zabilježeni ekstremno niski vodostaji. Iako je trenutno stanje stabilno, iz AVP Sava upozoravaju da bi, prateći istorijske trendove i uticaj klimatskih promjena, tokom augusta i septembra mogli uslijediti duži sušni periodi, što bi moglo dovesti do smanjenja nivoa površinskih i podzemnih voda na cijelom slivnom području rijeke Save.

- AVP Sava kroz svoju mrežu automatskih hidroloških stanica na površinskim i podzemnim vodama, redovno prati stanje vodostaja na vodotocima sliva rijeke Save, kao i nivoa podzemnih voda, dodali su iz ove agencije.

Takva upozorenja dolaze u vrijeme kada se veliki dio Evrope suočava s jednom od najizraženijih suša posljednjih godina. Nakon višemjesečnog manjka padavina i ponovljenih toplinskih valova, posljedice su već vidljive širom kontinenta kroz rekordno niske vodostaje rijeka, presušivanje jezera, te poteškoće u poljoprivredi i privredi. Posebno su pogođene velike evropske rijeke, a Dunav i Drava na području Slavonije ovih dana bilježe rekordno niske vodostaje.

Hidrološke prilike, prema riječima predsjednika Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE Zijada Bajramovića, imaju značajan uticaj na elektroenergetski bilans Bosne i Hercegovine.

- Razlika između izrazito povoljne i izrazito nepovoljne hidrološke godine iznosi oko 2,1 TWh, odnosno 40 posto prosječne godišnje proizvodnje velikih hidroelektrana. Pri cijeni električne energije od 100 eura/MWh, ekonomski efekat ove razlike iznosi oko 210 miliona eura godišnje, istakao je Bajramović.

Povoljna hidrologija, kako je pojasnio, povećava proizvodnju hidroelektrana sa prosječnih 5,3 TWh na 6,4 TWh, što donosi dodatnih 1,1 TWh električne energije i oko 110 miliona eura dodatne tržišne vrijednosti. Takav rast proizvodnje omogućava veći izvoz električne energije, smanjuje potrebu za skupljom proizvodnjom iz termoelektrana i povećava prihode elektroprivrednih preduzeća. Nasuprot tome, loša hidrologija može smanjiti proizvodnju na oko 4,3 TWh, što predstavlja gubitak od približno 100 miliona eura, uz povećane troškove uvoza električne energije i veći rizik za sigurnost snabdijevanja.

Pored posljedica za ekosisteme i problema sa vodosnabdijevanjem, presušivanje rijeka i nizak vodostaj tokom ljetnog perioda imaju nepovoljan uticaj i na poljoprivredu.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo upozorio je da aktuelni toplotni talas već ostavlja ozbiljne posljedice na biljnu i stočarsku proizvodnju, te da nedostatak vode i visoke temperature ugrožavaju prinose i povećavaju troškove proizvodnje.

- Suša sve više pogađa usjeve, posebno merkantilni i silažni kukuruz, dok se negativni efekti osjećaju i u voćarstvu zbog izraženog nedostatka vlage. Visoke temperature otežavaju i stočarsku proizvodnju, jer stoka teško podnosi ekstremne vrućine, što dovodi do toplotnih udara i smanjenja proizvodnje, naveo je Bićo.

Dodao je da očekuje da će ovogodišnji prinosi u određenoj mjeri biti smanjeni, kao i da će cijene poljoprivrednih proizvoda vjerovatno rasti i zbog visokih troškova proizvodnje. Podsjetio je da je sjetva obavljena u periodu rekordno visokih cijena goriva, đubriva i drugih repromaterijala.

- Klimatske promjene uzimaju svoj danak i taj problem postaje sve izraženiji, poručio je Bićo, te pozvao struku da se aktivnije uključi u pronalaženje rješenja za prilagođavanje sektora novim klimatskim uslovima.

Toplinski val posljednjih dana doseže vrhunac, a u Hercegovini se temperature penju i više od 40 stepeni.