U Mostaru se obilježava godišnjica osnivanja tzv. HR-HB, među govornicima i Dragan Čović

U petak, 28. augusta, u Hrvatskom domu herceg Stjepana Kosače u Mostaru bit će održano obilježavanje 33. godišnjice osnivanja takozvane "Hrvatske Republike Herceg-Bosne", u okviru kojeg će biti predstavljena i fotomonografija "1860 dana" novinara Joze Pavkovića. 

Prema najavama iz Mostara, šrogram počinje u 19:45 sati polaganjem vijenaca, nakon čega će u 20:00 sati uslijediti predstavljanje knjige.

Među govornicima na ovom skupu biće i hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić, kao i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Podsjećamo, takozvana "Hrvatska republika Herceg Bosna" osnovana je 28. augusta 1993. godine.

Ratno vodstvo te paradržave pred Haškim je tribunalom osuđeno na ukupno 111 godina zatvora.

Njihov ratni projekat proglašen je "udruženim zločinačkim poduhvatom".

- Pretresno vijeće je konstatovalo da je sredinom januara 1993. počeo da postoji udruženi zločinački poduhvat (ili UZP) s ciljem da se stvori hrvatski entitet u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda. Po mišljenju Pretresnog vijeća, ovaj UZP je kao zajednički zločinački cilj imao “dominaciju Hrvata u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva. Za članove UZP-a je utvrđeno da su stavili u pogon čitav sistem deportacije muslimanskog stanovništva iz Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Ovaj sistem se sastojao od širokog spektra zločina: raseljavanja i zatočenja civila, ubistava i uništavanja imovine tokom napada, zlostavljanja i razaranja imovine tokom operacija deložacije, zlostavljanja i vrlo teških uslova zatočavanja u zatočeničkim centrima HVO-a, korištenja zatočenika za fizički rad na linijama sukoba ili kao živog štita, te raseljavanja zatočenika i njihovih porodica na druge teritorije nakon što su bili pušteni iz zatočeništva. Pretresno vijeće je konstatovalo da su na hiljade osoba bile žrtve tih djela nasilja, koja su na organizovan način činile vojne i političke snage HVO-a, navedeno je u obrazloženju pravsonažne presude protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića.