Sud odbio pustiti na slobodu ratnog zločinca Krstića, osuđenik za genocid ostaje u zatvoru

Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MICT) Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu osuđenog ratnog zločinca Radislava Krstića. Zahtjev je podnesen nakon što je Republika Estonija, gdje Krstić izdržava kaznu, obavijestila Mehanizam da prema njihovom zakonodavstvu ispunjava formalne uslove za razmatranje uslovnog otpusta.

Odluka je donesena nakon detaljnih konsultacija sa sudijama Mehanizma i medicinskim timom, a zaključeno je da interesi pravde ne idu u prilog njegovom prijevremenom puštanju na slobodu. Ovo je već peti put da je Krstiću odbijen zahtjev za raniji izlazak iz zatvora, nakon što su njegovi zahtjevi odbijeni 2016., 2019., 2022. i 2025. godine.

Osuđen za pomaganje genocida u Srebrenici

Radislav Krstić, bivši general Vojske Republike Srpske kojom je komandovao Ratko Mladić, uhapšen je 2. decembra 1998. godine u Bosni i Hercegovini. Pretresno vijeće nekadašnjeg Haškog tribunala (MKSJ) prvobitno ga je 2001. godine osudilo na 46 godina zatvora, proglasivši ga krivim kao saučesnika u genocidu u Srebrenici.

Međutim, Žalbeno vijeće je u aprilu 2004. godine preinačilo tu presudu. Sudije su zaključile da Krstić nije djelovao kao saučesnik, već da je kriv za pomaganje i podržavanje genocida u Srebrenici, kao i za pomaganje i podržavanje istrebljenja, progona i ubistava bošnjačkih civila.

Pravosnažnom presudom kazna mu je smanjena na 35 godina zatvora. Nakon što je dio kazne izdržao u Ujedinjenom Kraljevstvu i Poljskoj, Krstić je premješten u zatvorski sistem Estonije.

Estonske vlasti: Izuzetno je opasan

Iako je Krstić još u martu 2022. godine odslužio dvije trećine kazne, predsjednica Mehanizma naglasila je da to ne znači automatsko pravo na slobodu, posebno imajući u vidu izuzetnu težinu zločina za koje je osuđen.

Zatvorske vlasti u Estoniji navele su da se Krstić u zatvoru ponaša u skladu s pravilima te da je u razgovorima s psihologom priznao svoje učešće i izrazio žaljenje. Uprkos tome, prema nacionalnoj metodologiji estonskih vlasti procijenjen je kao "izuzetno opasan" pojedinac zbog masovnih razmjera i trajnih posljedica počinjenih zločina.

Sud je također primijetio da je osuđenik u svojim pisanim podnescima pokušao umanjiti vlastitu ulogu, tvrdeći da nije imao potpuna saznanja o svim događajima jer se nalazio izvan mjesta pogubljenja.

Udruženja žrtava jednoglasno protiv puštanja

Tokom odlučivanja Mehanizam je zaprimio zvanične podneske pet udruženja koja okupljaju preživjele i porodice žrtava, među kojima su "Žene Srebrenice", "Žene žrtve rata" iz Sarajeva, "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa", Udruženje žrtava i svjedoka genocida te "Žene Podrinja" iz Bratunca.

Sve organizacije jednoglasno su se i oštro usprotivile njegovom puštanju na slobodu. U svojim izjašnjenjima istakle su trajnu patnju porodica žrtava te činjenicu da Krstić do danas nije ponudio nikakve informacije koje bi pomogle u pronalasku preostalih masovnih grobnica i identifikaciji posmrtnih ostataka nestalih osoba.

Loše zdravstveno stanje nije razlog za puštanje

Odbrana Radislava Krstića zahtjev je temeljila na tvrdnjama o njegovom narušenom zdravstvenom stanju, poodmakloj životnoj dobi i visokom stepenu invaliditeta, navodeći da bi iz humanitarnih razloga trebao biti pušten na slobodu.

Predsjednica Mehanizma odbacila je te argumente, zaključivši da, iako Krstić boluje od više hroničnih bolesti, medicinska njega i liječenje koje prima u estonskom zatvoru u potpunosti zadovoljavaju njegove potrebe. U odluci se navodi da njegovo zdravstveno stanje ne predstavlja izuzetnu humanitarnu okolnost koja bi opravdala preinačenje ili prekid izdržavanja zatvorske kazne.

Na kraju je Gatti Santana poručila da bi Krstić, umjesto podnošenja zahtjeva za prijevremeno puštanje, trebao nastaviti kritički promišljati o posljedicama svojih djela te ponuditi konkretnu i opipljivu saradnju u pronalasku preostalih žrtava genocida u Srebrenici.