Sud BiH odbio žalbu HSP-a, Kovačević ostaje kandidat za Predsjedništvo BiH

Apelaciono odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine odbilo je žalbu Hrvatske stranke prava (HSP) Bosne i Hercegovine na odluku Centralne izborne komisije BiH kojom je ovjerena kandidatura Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Time je potvrđeno da će kandidat Demokratske fronte ostati u utrci za Opće izbore 2026. godine.

Sud je zaključio da žalba HSP-a nije osnovana te da je odluka Centralne izborne komisije donesena u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Izbornim zakonom BiH. U odluci se navodi da je CIK ovjerio kandidatsku listu Demokratske fronte za Opće izbore 2026. godine, uključujući kandidaturu Slavena Kovačevića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

HSP osporavao kandidaturu

HSP je u žalbi tvrdio da je CIK pogrešno primijenio ustavna načela prilikom ovjere kandidature, navodeći da Ustav Bosne i Hercegovine utvrđuje da državu čine tri konstitutivna naroda, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno s Ostalima i građanima Bosne i Hercegovine. Ranije su od Centralne izborne komisije tražili da odbije ovjeru Kovačevićeve kandidature, smatrajući da ona nije u skladu s Ustavom BiH i odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

U žalbi su se pozivali na odluku Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić", tvrdeći da ona potvrđuje princip legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Također su naveli da se Kovačević ranije drugačije nacionalno izjašnjavao te da je pred Evropskim sudom za ljudska prava vodio predmet "Kovačević protiv Bosne i Hercegovine", što su smatrali relevantnim za ocjenu njegove kandidature.

HSP je najavio da će iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva ukoliko njihov zahtjev ne bude prihvaćen.

Sud: "Legitimno predstavljanje" nije propisano

Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo je žalbu kao neosnovanu, uz obrazloženje da Ustav Bosne i Hercegovine i Izborni zakon BiH ne propisuju princip "legitimnog predstavljanja" kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH. U rješenju se navodi da institucija Predsjedništva Bosne i Hercegovine počiva na paritetnoj zastupljenosti tri člana koji se izjašnjavaju kao Bošnjak, Hrvat i Srbin, uz teritorijalnu zastupljenost – dva člana iz Federacije BiH i jednog iz Republike Srpske.

Sud je istakao da ni Ustav BiH, kao najviši pravni akt, niti Izborni zakon ne propisuju element "legitimnosti predstavljanja u Predsjedništvu" na koji se HSP pozivao u žalbi. Kako bi potkrijepilo takav stav, Apelaciono odjeljenje citiralo je relevantne odredbe Ustava i Izbornog zakona, naglasivši da se od kandidata za Predsjedništvo BiH traže samo dva uslova – da se nacionalno izjasni i da dolazi s teritorije entiteta iz kojeg može biti biran.

Sud je također naveo da Centralna izborna komisija u postupku ovjere kandidatura nije ovlaštena ocjenjivati da li je određeni kandidat "legitimni predstavnik" nekog konstitutivnog naroda niti da li ga određena politička stranka smatra predstavnikom interesa tog naroda, već isključivo da li kandidat ispunjava zakonom propisane uslove za ovjeru kandidature. O žalbi HSP-a odlučivalo je vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH koje su činili Staniša Gluhajić, Zvjezdana Antonović i Dinka Bešlagić-Čovrk.