Stručnjaci povezali rad HE Ulog s prošlogodišnjim pomorom ribe

Godinu nakon masovnog pomora ribe u gornjem toku Neretve, pitanje odgovornosti i mogućeg uzroka ekološke katastrofe ponovo je otvoreno u Konjicu. 

Održan stručni skup posvećen stanju rijeke i mogućnostima sprečavanja novih incidenata.

Skupu „Neretva – godinu dana od pomora ribe: Koji su uzroci i kako spriječiti novu katastrofu?“ prisustvovalo je oko 60 predstavnika javnih institucija, akademske zajednice, ekoloških organizacija te građana. Organizator je Organizacija sportskih ribolovaca „Konjic“, uz podršku međunarodne organizacije Riverwatch.

Prije tačno godinu dana, nekoliko kilometara nizvodno od hidroelektrane „Ulog“ kod Kalinovika, Neretva je bila prekrivena uginulom ribom i drugim riječnim organizmima. Među uginulim životinjama bila je i rijetka mekousna pastrva, ali i rakovi te vodeni organizmi.

Nakon tadašnje reakcije javnosti nadležne institucije tvrdile su da nema dokaza koji bi pomor povezali s radom hidroelektrane „Ulog“.

Međutim, neovisni tim stručnjaka sada tvrdi da je utvrđena direktna povezanost između načina rada hidroelektrane i događaja koji je doveo do pomora.

Hidroelektrana radila u vršnom režimu

Analizu su proveli prof. dr. Gabriel Singer sa Sveučilišta u Innsbrucku, akademik prof. dr. Muriz Spahić i istraživač Mirza Čelebičić. Njihovi nalazi, predstavljeni na skupu u Konjicu, zasnivaju se na naučnom monitoringu i analizi satelitskih snimaka.

Prema toj analizi, hidroelektrana „Ulog“ radila je u režimu vršnog rada, odnosno takozvanom hydropeakingu, iako je okolišnom dozvolom propisano da mora raditi u protočnom režimu.

Takav način rada podrazumijeva nagle promjene u ispuštanju vode, što može izazvati oscilacije vodostaja. Istovremeno, voda koja se ispušta iz dubljih slojeva akumulacije može imati vrlo nisku koncentraciju kisika.

Upravo je takav slijed događaja, prema nalazima stručnjaka, doveo do pogoršanja uslova u rijeci i uginuća ribe i drugih vodenih organizama.

Profesor Singer kazao je da je analiza pokazala kako je hidroelektrana tokom nekoliko sati ispuštala velike količine vode siromašne kisikom.

- Razina kisika bila je daleko ispod one koja je pastrvama, rakovima i vodenim kukcima potrebna za preživljavanje. Oni su se jednostavno ugušili, kazao je Singer.

Ribari traže reakciju institucija

Hrabren Kapić, stručni saradnik Organizacije sportskih ribolovaca „Konjic“ i domaćin skupa, upozorio je da posljedice ne pogađaju samo prirodu nego i lokalnu zajednicu koja zavisi od riječnih ekosistema.

Zaštita ribljeg fonda, prema njegovim riječima, mora postati jedan od prioriteta nadležnih institucija, dok rad hidroelektrane mora biti usklađen s izdatim dozvolama.

Kapić smatra da se mora spriječiti mogućnost ponavljanja prošlogodišnjeg događaja, posebno imajući u vidu značaj Neretve za lokalno stanovništvo i privredu.

- Zaštita naših ribljih populacija važna je za prirodu, ali i za lokalno gospodarstvo. Moramo spriječiti da se ovakva katastrofa ponovi, poručio je Kapić.

Vlada FBiH već razmatrala pitanje Uloga

Problematika hidroelektrane „Ulog“ već se našla i pred Vladom Federacije BiH. U junu ove godine Vlada je usvojila informacije i zaključke koje su pripremili Federalno ministarstvo okoliša i turizma te Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Cilj je bio zaštititi interese Federacije BiH u vezi s radom hidroelektrane „Ulog“, ali i razmotriti potencijalne utjecaje hidroenergetskih projekata na sliv Neretve.

Federalno pravobranilaštvo i dva nadležna federalna ministarstva dobili su rok od tri mjeseca da izvijeste o napretku poduzetih mjera. Rok za izvještavanje istječe 15. septembra.

Šest mjera za zaštitu Neretve

Stručnjaci i Organizacija sportskih ribolovaca „Konjic“ predložili su i niz mjera koje bi, prema njihovoj ocjeni, trebale pomoći u zaštiti Neretve i smanjenju rizika od novih ekoloških incidenata.

Među njima je odustajanje od novih projekata izgradnje brana na Neretvi i njenim pritokama, kao i zakonska zaštita preostalih slobodno tekućih rijeka i potoka u slivu Neretve, od izvora do Konjica.

Posebno se traži da hidroelektrana „Ulog“ radi isključivo u skladu s okolišnom dozvolom, odnosno u protočnom režimu.

Predloženo je i uspostavljanje javno dostupnog sistema praćenja u stvarnom vremenu, koji bi obuhvatio nivo vode, koncentraciju kisika i temperaturu u akumulaciji, kod brane, između brane i strojarnice te nizvodno od strojarnice.

Među zahtjevima je i izrada međuentitetskog plana reagiranja za slučaj nove ekološke vanredne situacije.

Kao jedna od mjera navedeno je i usvajanje novog Zakona o slatkovodnom ribarstvu Federacije BiH. Vlada FBiH je nacrt tog zakona razmatrala još 2022. godine, a njegovim usvajanjem, prema ocjeni učesnika skupa, postupanje nadležnih institucija u slučaju incidenata na rijekama i jezerima moglo bi biti efikasnije.

Organizatori skupa upozoravaju da godišnjica prošlogodišnjeg pomora nije samo podsjećanje na već načinjenu štetu nego i upozorenje da bez kontinuiranog nadzora i jasnog sistema reagiranja postoji mogućnost da se sličan događaj ponovi.