Zrak, voda i tlo sve ugroženiji, stručnjaci upozoravaju da sami stvaramo ovu krizu

Zagađen zrak, kontaminirana zemlja, voda koja ne liči na vodu i hrana koja je sve manje jestiva, samo su dio posljedica nemarnog ponašanja ljudi prema prirodi u kojoj žive, a krupne posljedice osjećamo u vidu ekstremnih temperaturnih oscilacija, snažnih vjetrova, zemljotresa... Slijedi nam toplotni val, i to ko zna koji ovog ljeta, a posljedice nas pogađaju sa svih strana, od zdravlja, suše, požara i lančano se nastavljaju.

Najgore od 2006.

- Velike vrućine i vrlo visoke razine UV zračenja mogu biti opasne ne samo za kronične bolesnike, malu djecu i druge rizične skupine nego i za zdrave ljude, upozorenje je Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, iz kojeg podsjećaju da je važno smanjiti fizičke aktivnosti između 10 i 18 sati, unositi dovoljne količine vode, uzimati laganiju hranu, koristiti zaštitu od sunca i voditi računa da se nadoknađuje izgubljena sol.

Vozačima se savjetuje da ohlade automobil prije vožnje, jer temperature u onima koji su bili parkirani na suncu mogu preći i 50 stepeni Celzijusa.

Najavljeni toplotni val jednaka je prijetnja i po prilično oštećenu i nezaštićenu prirodnu sredinu koja, ako plane, postaje još jedna opasnost po zdravlje ljudi. Scenarijima kojima svjedočimo u Španiji, Portugalu, Francuskoj i Grčkoj mogli bismo svjedočiti i pred vlastitim vratima i to zbog ljudskog nemara, koji u kombinaciji sa visokim temperaturama može imati jezive posljedice.

- Kombinacija izrazito visokih temperatura zraka na duži period, kao i nedostatak padavina, kakvih na području zapadne Evrope konkretnije nije bilo još od aprila, dovodi do svih povoljnih faktora za nekontrolisano širenje požara. Sama Evropska komisija iznijela je podatak da je ovo najgora sezona požara još od 2006. godine otkako se bilježe podaci, pojasnio je meteorolog Nedim Sladić i naglasio da će u narednom periodu i Bosna i Hercegovina biti izložena većem riziku od požara, budući da će temperature zraka biti izrazito visoke, a zalihe vlage u zemljištu sve manje.

Ipak, uzrok požara, u najvećoj mjeri, nastaje kao posljedica nesavjesnog ponašanja ljudi.

- Generalno, u 90 posto požara uzrok je ljudski faktor, a 10 posto ih nastaje od prirodnih nepogoda kao što je udar groma, precizirao je Mirza Kazić, zamjenik komandanta Profesionalne vatrogasne jedinice KS-a, i poručio da preventivno djelovanje treba ići u pravcu edukacija ljudi o tome kako se treba ponašati u prirodi.

Iz vatrogasne službe su nam pojasnili da pored neodgovornog bacanja čikova i roštiljanja, požar mogu izazvati i otpaci koju su ostavljeni u blizini lako zapaljivih materijala. Komad stakla u šumi punoj suhog lišća manje je, ali i dalje opasan kao potencijalni uzrok plamena.

Da smo sami sebi najveći neprijatelji i da je moguće preventivno djelovati na lokalnom nivou, potvrdili su nam i Sladić i Kazić.

- Ono što svi možemo sami uraditi je da krenemo od sebe i vlastitog ponašanja prema prirodi, poručio je meteorolog i podsjetio da su i požari, kao i toplotni valovi, poplave i vjetrovi posljedica jednog većeg nemara, a to je sagorijevanje fosilnih goriva, povećavanje koncentracije stakleničkih gasova u atmosferi, topljenje glečera iz kojih se ispušta metan...

Globalno ne možemo ništa uraditi, ali na lokalnom nivou možemo puno. Kada bi svaka lokalna zajednica čuvala svoju prirodu, efekat bi bio planetarni.

- Edukacija je najbitnija i da se na vrijeme pozovu vatrogasci, jer u prvih pet minuta svaki požar se može lokalizovati bez nekih većih materijalnih šteta, istaknuo je Kazić i podsjetio da na prevenciji požara rade i treba da rade i šumarski inspektorati, a vatrogasne volonterske jedinice doprinos daju edukacijom djece u školama.

Primjer Danske

Masovni požari širom Zapadne Evrope izazvali su ozbiljnije polemike o temi kako ih spriječiti i na vrijeme, ako planu, ugasiti. Pored zajedničkih jedinica koje bi jedna drugoj pomagale u gašenju, akcenat je stavljen i na veći fokus zaštite i kontrole šuma, kao i na bolju edukaciju građana o rizicima od požara u uvjetima klimatskih promjena.

- Zelena energija se pokazuje kao jedan efikasan način, međutim, problem je što ne postoji interes da se ta energija učini dostupnom ljudima - da bude, prije svega, jeftina i da bude jednostavno prihvatljiva za većinu stanovništva, naveo je jedno od rješenja Sladić.

Daje i primjer.

- Danska radi stvari puno bolje nego većina evropskih zemalja, gdje jednostavno od vjetrene energije i solara proizvodi dovoljne količine električne energije i smanjuje emisiju štetnih materija na svom teritoriju, istakao je Sladić.