SAD upozoravaju BiH: "Pratimo one koji biraju rusku energiju"

Sjedinjene Američke Države razmatraju novi zakon o oštrijim sankcijama Rusiji, koji bi mogao obuhvatiti i države koje iz ove zemlje kupuju gas, poput Bosne i Hercegovine. Iz Ureda za odnose s javnošću američkog State Departmenta za Detektor su naveli da gasovod Južna interkonekcija treba biti prioritet i da će Washington pažljivo pratiti one koji "daju prednost političkoj dobiti i zavisnosti od ruske energije u odnosu na energetsku sigurnost".

Iz State Departmenta su poručili da su SAD posvećene partnerstvu s BiH u cilju diversifikacije njenog energetskog sektora i donošenja prosperiteta svim njenim građanima. Dodali su da će Južna interkonekcija, koja je bila prioritet američke vlade tokom posljednje tri administracije, proširiti i diversifikovati energetski sektor BiH, dajući državi veću kontrolu nad snabdijevanjem energijom kroz obezbjeđivanje pristupa prirodnom gasu zasnovanom na tržišnim uslovima i smanjenje zavisnosti od jedinog, nepouzdanog izvora.

"Izvoz energenata iz SAD-a centralni je stub naše ekonomske saradnje sa evropskim partnerima", naveli su u odgovoru.

Prema njihovim riječima, SAD imaju resurse da podrže napore Evrope da se oslobodi zavisnosti od ruske energije i podstakne ekonomski rast, a američke kompanije su, kako tvrde, pouzdani partneri spremni da preuzmu inicijativu i onda kada drugi to nisu.

"Pažljivo ćemo pratiti one koji daju prednost političkoj dobiti i zavisnosti od ruske energije u odnosu na energetsku sigurnost", dodali su iz Ureda.

Bosna i Hercegovina trenutno sav gas uvozi iz Rusije. BiH i Hrvatska su u aprilu ove godine potpisale međudržavni sporazum o Južnoj interkonekciji, projektu čiji je cilj diversifikacija pravaca i izvora snabdijevanja prirodnim gasom, kao i jačanje sigurnosti opskrbe u BiH, koja se trenutno snabdijeva gasom iz samo jednog pravca. Tokom 2025. godine bilo je odlučeno da će Južnu interkonekciju graditi firma "BH Gas", ali je zakon naknadno promijenjen, pa je taj zadatak dobila američka kompanija "AAFS", što je u javnosti otvorilo pitanje transparentnosti ugovora i cijelog procesa. Vijeće ministara će na sjednici zakazanoj za četvrtak, 30. juli, po prvi put razmatrati nacrt sporazuma između BiH i Hrvatske o Južnoj interkonekciji.

U američkom Kongresu se trenutno razmatra zakon o sankcionisanju Rusije iz 2025. godine, koji je predložio senator Lindsey Graham, a podržao predsjednik Donald Trump. Zakon je usmjeren na rusku ratnu ekonomiju, a između ostalog predviđa carinu od 500 posto na uvoz iz zemalja koje trguju ruskom energijom, kao i blokade viza i imovine za rukovodstvo.

Ekonomski stručnjak Igor Gavran za Detektor kaže da su ekonomske veze Bosne i Hercegovine sa SAD-om minimalne, te da bilo kakve sankcije imaju malo ili nimalo direktnog učinka na BiH.

"U prošlosti bi američke sankcije imale negativan uticaj na reputaciju i povjerenje partnera iz trećih zemalja, ali obzirom na ponašanje aktuelne američke administracije, to više nije tako", naveo je Gavran.

Prema njegovim riječima, BiH nema alternativnih izvora za uvoz plina osim Ruske Federacije, te je to trenutno najpouzdaniji i najjeftiniji izvor, zbog čega prekid uvoza ruskog plina nije opcija.

Značajna razlikaVlada FBiH dala saglasnost na poskupljenje veleprodajne cijene prirodnog gasa

"Uvoz obavlja samo jedna kompanija – 'Energoinvest' – i jedino oni bi eventualno mogli imati neke teorijske sankcije, ali ako ne posluju sa SAD-om, nisam siguran da i na njih mogu imati ikakvog efekta", kazao je Gavran.

Adnan Huskić, profesor s Političkih nauka i međunarodnih odnosa Sarajevske škole nauke i tehnologije (SSST), za Detektor je rekao da ne bi bio prvi put da se sankcije uvedene s ciljem targetiranja nekih drugih, većih aktera, na određeni način prenesu i na BiH.

Huskić je dodao da je nesporno da bi ovim sankcijama Srbija bila zahvaćena snažnije, zbog neriješene situacije sa "Naftnom industrijom Srbije", što, s druge strane, pokazuje da su Amerikanci i dalje spremni da pregovaraju i razgovaraju o njihovom odlaganju. Ocijenio je da će usvajanje ovog zakona direktno ubrzati procese u vezi s Južnom interkonekcijom i sve što je potrebno za taj projekt, s obzirom na to da još ništa nije urađeno od usvajanja Zakona o Južnoj interkonekciji u Federaciji BiH.

"Ne vidim da bi, recimo, moglo ili trebalo Bosnu i Hercegovinu da košta, izvan onoga što je plan Evropske unije bio, a to je taj phase out ruskog gasa koji se treba desiti 2028. godine", dodao je Huskić.

Prema njegovom mišljenju, svi rokovi i paketi sankcija su ipak podložni promjenama.

"Dok ne vidimo kakve se stvari dešavaju, teško je procijeniti šta bi zaista konkretni efekti mogli biti na BiH vezano za našu povezanost ili našu ovisnost o ruskom gasu", kazao je Huskić.